Ateroskleroza krvnih sudova simptomi i lečenje

    Ateroskleroza je proces zakrečenja krvnih sudova organizma, to jest stvaranje plakova (ateroma) na zidovima arterija. One tada postaju sužene, tvrde i neelastične. To je prirodni proces, koji neminovno nastaje sa starenjem. Kako godine prolaze, bolest sve više napreduje.

    Zbog poremećenog protoka krvi bogate kiseonikom mogu nastati ozbiljna oboljenja srca, glave, bubrega ili ekstremiteta. Pre svega zavisi od toga na kojim su se arterijama formirali ateromi.

    Začepljenje krvnih sudova najmasovnije je oboljenje u svetu, dok  su građani Srbije su u samom vrhu u Evropi. Kod nas je smrtnost izuzetno visoka, a obolelih od kardiovaskularnih i cerebralnih bolesti imamo sve više. Razlog tome, između ostalog, jeste to što se faktori rizika zanemaruju, kao i prvi simptomi arteroskleroze. U nastavku saznajte više o prevenciji i prirodnom lečenju.

    Začepljenje krvnih sudova simptomi bolesti

    Kada je u pitanju ateroskleroza simptomi se ispoljavaju dosta različito obzirom na to koji su organi zahvaćeni. Ako je posredi zakrčenje krvnih žila oko srca, najčešće ih prate osećaj bola u grudima i gušenja. Neretko se javlja zamor u slučaju nekog većeg napora. Kako bolest napreduje, zamaranja postaju učestalija, a ponekad se osećaju i u mirovanju. Može se javiti bol u vratu, levoj lopatici i levoj ruci.

    Ukoliko se javi ateroskleroza mozga, simptomi nisu tako izraženi, već se za bolest najčešće saznaje tek nakon nastanka šloga. U nekim slučajevima sporadično se mogu javiti vrtoglavica, te osećaj zanošenja. Sve ovo može ukazati na začepljenje krvnih sudova u mozgu.

    Kad je reč o zakrečenju krvnih sudova nogu, oboleli ima bolove u potkolenicama, što ga, ukoliko hoda, primorava da zastane. Posle kraćeg odmora bol prestaje, ali se nakon pređenih novih sto metara – ponovo javlja. Ove tegobe nastaju zato što mišići nogu, zbog ateroskleroze, ne dobijaju dovoljno kiseonika i hranljivih sastojaka. Ova bolest zove se još i „gledanje izloga“.

    Ako dođe do zapušenja krvnih sudova bubrega, prvi simptomi ateroskleroze mogu se uočiti u vrednostima uree i kreatinina. Kad je reč o bubrezima, jedna od manifestcijja ove bolesti često može biti i hipertenzija.

    ateroskleroza simptomi oboljenja

    Indeks ateroskleroze i faktori rizika

    Poznato je kako počinje ateroskleroza krvnih sudova, ali se još uvek ne zna uzrok njenog nastanka. Uzočnici su prevashodno multifaktorijalni, te ih je teško utvrditi. Proces započinje minimalnim promenama u krvnim sudovima i ćelijama. One potom izazivaju taloženje štetnih materija – holesterola, masti i kalcijuma.  S vremenom te promene postaju sve veće.

    Uobičajeni faktori rizika jesu visok nivo lošeg holesterola u krvi, pušenje, poremećaj metabolizma masti i šećera. Značajan rizikofaktor je i prekomerna telesna težina, te nedovoljna fizička aktivnost.

    Šećerna bolest tipa 2, koja se naročito javlja u poznijim godinama života, ubrzava i pogoršava oboljenje kakvo je ateroskleroza. Ona izaziva češća i teža kardiovaskularna oboljenja. Isto to čini i preterana gojaznost. Takođe, arterijska hipertenzija (povišeni krvni pritisak) jedan je od čestih faktora rizika.

    Nasledni faktor takođe je veoma važan, stoga obavezno lekaru pomenite vašu porodničnu anamnezu. Ukoliko su vam roditelji ili braća oboleli pre 55. godine, vaše šanse za zakrčenje krvnih sudova su veće čak dva do pet puta.

    Starenje je još samo jedan od uzroka stvaranja plakova u arterijama. Na njega ne možemo uticati, ali mnoge druge faktore rizika možemo eliminisati.

    Važno: indeks ateroskleroze je pokazatelj vašeg lipidnog statusa. Radi se detaljna analiza HDL i LDL holesterola i triglicerida. Pomoću njega izračunava se faktor rizika za zakrčenje krvnih sudova.

    Dijagnostičke metode u službi prevencije

    Savremeni čovek umnogome je odgovoran za oboljenja na krvnim sudovima, među kojima je i ateroskleroza. Izuzima se genetika i pojedini oblici poremećaja nivoa masnoća na šta se ne može uticati. Svi ostalo faktori rizika mogu se sprečiti i eliminisati.

    Nakon pedesete godine života, trebalo bi povremeno i preventivno, obaviti medicinske preglede. Primenjuje se ultrazvučna metoda, tkz. dopler. Obavezno se radi ultrazvuk krvnih sudova vrata, nogu, ruku, bubrega i trbušne aorte.

    Jedino što je komplikovano i što se ne može raditi jeste dopler arterije srca. On se može izvesti na srčanim zaliscima, ali same arterije su minimalne, idu po površini srca. Tako se teško mogu videti preko običnih ultrazvučnih aparata.Postoje druge metode koje se primenjuju u ovim slučajevima.

    Ateroskleroza krvnih sudova srca izaziva anginu pektoris. Takve osobe imaju aterosklerotske zapušene krvne sudove koji hrane srčani mišić, te zbog toga osećaju tegobe. Postoje metode kojima se potvrđuje ili isključuje postojanje angine, odnosno začepljenja krvnih sudova srca.

    Kome se preporučuje dopler?

    Većina organa može se videti preko doplera na najobičnijim ultrazvučnim pregledima, te bi ljudi zaista redovno trebali ići na kontrole. Samo ukoliko prate i kontrolišu situaciju mogu sprečiti nastanak bolesti.

    Ako je već utvrđeno suženje krvnih sudova vrata, ili postoje genetske predispozicije za aterosklerozu, obavezno se podvrgnite ispitivanju. Redovno se trebaju pregledati i osobe koje su često izložene stresu, gojazni ljudi, pušači i dijabetičari.

    Ateroskleroza lečenje medikamentima i operacija

    Vaskularni hirurg na osnovnom pregledu može otkriti postojanje ateroskleroze, te, zavisno od njenog stadijuma, određuje lečenje. Najčešće je medikamentozna terapija dovoljna u početnim fazama bolesti.

    U većini uznapredovalih slučajeva neophodno je hirurško lečenje u vidu endarterektomije. U pitanju je vađenje plaka iz arterije na mestu kritičnog suženja.

    Izvodi se i bajpas operacija krvnih sudova. Radi se o premoštavanju mesta kritičnog suženja venskim graftovima ili veštačkim krvnim sudovima. Sve to je u domenu vaskularnog hirurga ili kardiohirurga.

    Posle uspešne intervencije veoma je važno promeniti nezdrav način života. Tek tada je moguće sprečiti zakrčenje krvnih sudova na drugim arterijama, ili čak na već operisanom krvnom sudu.

    Preporučuju se lekovi za masnoće u krvi (statini), koji smanjuju vrednosti lošeg (LDL) holesterola. Oni mogu usporiti i zaustaviti gomilanje masnih naslaga u arterijama.

    Moguće komplikacije kod ateroskleroze

    Ateroskleroza krvnih sudova je proces koji dovodi do smanjenog snabdevanja krvlju nekog organa. Najčešće i najteže pogađa moždane i srčane, uključujući vratne i karotidne arterije. Zahvata noge, bubrege i druge organe.

    Posledice ovog oboljenja jesu: infarkt srca, šlog, gangrena nogu, insuficijencija bubrega i dr.

    Ponekad, zakrčenje krvnih sudova srca može biti ubrzanije od ateroskleroze krvnih sudova koji vode prema glavi, nogama ili bubrezima.

    Ishrana kod ateroskleroze mora biti uravnotežena i izbalansirana

    Ukoliko vam je dijagnostikovana ateroskleroza ili pak imate povećan rizik za njen nastanak, prvo što morate uraditi je korgovati ishranu. Na svakodnevnom meniju trebate imati dosta povrća i voća, dinstano meso i hleb od celog zrna žitarica. Izbegavajte namirnice sa mnogo masti i začina.

    Hipertenzija i dijabetes moraju se držati u normali

    Rafinisanu hranu bogatu šećerima, te slatkiše sa sumnjivim premazima izbegavajte u širokom luku. Jedite integralni hleb i testenine, pirinač, krompir i ne zanemarujte voće i povrće. Gotovo svi slatkiši povećaće loš holesterol (LDL) koji dugoročno uzrokuje zakrčenje krvnih sudova na vratu. Šećer pri tom uništava i zube – javlja se karijes.

    Jedite namirnice sa manje masnoća

    Životinjske masti svedite na minimum, unosite najviše do 15g. Ostale masnoće su dozvoljene, ali ne više od 50 g. Umesto njih koristite biljna ulja, ona su puno zdravija od margarina, maslaca, kajmaka i masnih sireva. Dajte prednost ribi, a smanjite unos mlečnih proizvoda.

    Ne zaboravite povrće

    Obogatite jelovnik uz sočivo, pasulj, grašak, soju, ovsene pahuljice, proso i pšenične klice. Ove namirnice obiluju zdravim nutrijentima i belančevinama. Svakako ih uvrstite u glavne obroke, kako bi se ateroskleroza krvnih sudova držala pod kontrolom.

    • SAVET PLUS: Uzimanjem omega-3 masnoća smanjuje se rizik od nastanka ateroskleroze, a i ublažava se dalji razvoj bolesti. Mogu se unositi u organizam hranom, ali i preko suplemenata. Uz sve navedeno obavezno ostavite pušenje, a preporučuje se i fizička aktivnost – najmanje pola sata brze šetnje.

    Limun i beli luk za čišćenje krvnih sudova

    Kada je u pitanju ateroskleroza prirodno lečenje takođe daje dobre rezultate. Ukoliko je zakrčenje krvnih sudova u početnoj fazi, svakako isprobajte sledeći narodni lek.

    Potrebno:

    30 očišćenih čenova belog luka,

    5 celih limuna (neoguljenih),

    litar vode (najbolje izvorske).

    Kako se priprema ovaj napitak:

    Limun (sa korom) ostavite preko cele noći u slanoj vodi da miruje. Izjutra ga malo prosušite pa sasecite što sitnije na komadiće. Zajedno sa belim lukom stavite u mikser i usitnite. Izručite dobijenu smesu u litar vode i kuvajte samo do ključanja. Na kraju procedite i uspite u odgovarajuću staklenku.

    Ovako dobijen napitak čuvajte na tamnijem i prohladnijem mestu. Dozirajte jednu rakijsku čašicu dnevno neposredno pred glavni obrok. Terapija se primenjuje 3 sedmice. Zatim se pravi pauza od 8 dana, pa se opet ponavlja kura.

    Ukoliko tragate za rešenjem kako očistiti krvne sudove prirodnim putem, ovo vam je najbolja metoda. Posredi je potpuno neškodljiva terapija i odlična prevencija. Primenjujte je jednom godišnje.

    Nadamo sre da ste saznali šta je ateroskleroza, te kako se ista može lečiti. Za sam kraj savet je da redovno idete na sistematske preglede, barem jednom godišnje. Obavezno proveravajte vrednosti masti i holesterola u krvi. Oni koji imaju dijabetes ili povišen krvni pritisak – posebno moraju paziti, jer to su bolesti koje najviše oštećuju krvne sudove.

    Preporučujemo vam članak najbolja hrana za zdravo srce.