Brazilski vampiri umesto ptičije sisaju ljudsku krv

„Bili smo veoma iznenađeni tim otkrićem. Ta vrsta slepog miša nije prilagođena da se hrani krvlju sisara. Čini se da su se prilagodili promenama u okruženju i da traže nove izvore hrane. Trenutno anketiramo meštane i pokušavamo da saznamo koliko često slepi miševi napadaju i grizu i gde se to obično dešava“, kaže Enriko Bernar iz Federalnog univerziteta Pernambuko u Braziliji.

Bernar i njegove kolege su do tog otkrića došli prateći glasine o pojavi slepih miševa — vampira koje se šire među ljudima koji žive blizu nacionalnog parka Katimbau na severoistoku Brazila. Naučnici su krenuli u lokalne šume i počeli da traže tragove slepih miševa i njihovih gnezda.

Prema rečima naučnika, u tom delu Brazila živi velika vrsta slepih miševa diphylla ecaudata čiji primerci dostižu težinu do 33 grama i dugi su do 8 centimetara. Hrane se isključivo krvlju ptica, povremeno napadaju stoku i ne plaše se ljudi već znaju da im povremeno slete i na ruku.

Kit ubica jede ajkulu

Kao što se i očekivalo, Bernard i njegove kolege su u šumama uspeli da nađu mnoge tragove tih mini vampira, uključujući i sedamdesetak uzoraka njihovog izmeta. U njima se, prema rečima biologa, mogu naći fragmenti DNK živog bića čiju krv je slepi miš pio, na osnovu čega se može izvesti zaključak koje ptice ili sisari su bili meta napada u nekoliko poslednjih nedelja. 

Naučnici su u petnaest uzoraka izmeta slepih miševa našli tragove DNK koji ukazuju na krv živine. Međutim u tri uzorka su otkriveni tragovi ljudskog genetskog materijala, što je potvrdilo glasine — slepi miševi vampiri su zaista počeli da piju ljudsku krv.

Prema Bernarovim rečima, ranije su slepi miševi izbegavali kontakt sa ljudima i nikada nisu pokušavali da ih napadnu. Po svemu sudeći, situacija se drastično promenila, pa su prinuđeni da napadaju i ljude da bi preživeli. Prema istraživačima, populacija divljih ptica u nacionalnom parku Katimbau se toliko smanjila da su slepi miševi rešili da potraže sreću van njegovih granica i napadaju ljude, živinu i stoku.

To otkriće brazilskih naučnika ne ukazuje samo na ekološke, već i na potencijalne medicinske probleme. Slepi miševi su često nosioci virusa denga groznice i ebole, što u sredinama naseljenim ljudima značajno povećava šanse za širenje epidemije. Zato se stanovništvu ovih delova Brazila preporučuje da ne spavaju napolju i da postave mreže na ventilacione otvore.