Morske alge, vrste, lekovita svojstva i zdravstvene prednosti

Da li ste znali da morske alge spadaju  u najkvalitetnije namirmice koje su čoveku dostupne?  Ako niste, onda je ovo pravi tekst za vas. Vreme je da saznate sve o njima, načinu i količini koja je potrebana za organizam. Iza svih informacija koje ćete pronaći u ovom tekstu stoje dr Vesna Humo, savetnik za ishranu, Srećko Milićević, predsedik makrobiotičarskog udruženja Zrnce-San, Jasna Pucarević, savetnik za korekciju ishrane, dr sci Nina Bulajić, savetnik za makrobiotičku ishranu, Slavica Matić, dijetetičar-nutricionista. Dakle, ne oslanjamo se na rekla-kazala, već tražimo pouzdane informacije. Znanje je naše najveće bogatsvo, koje uspešno prenosimo na zdravlje i kvalitetan način života.

Nema sumnje da morske alge spadaju u najkvalitetnije namirnice koje su čoveku dostupne. Iako ih najviše koriste makrobiotičari, zaista nema nikakvog razloga da ne postanu deo svakodnevne uobičajene ishrane.

Najkvalitetnije morske alge, koje možemo pronaći na nešem tržištu, su uvezene iz Japana, kao proizvodi dve vrhunske makrobiotičke firme u svetu. Može vas se učiniti da je njihova cena poprilično velika za kućni budžet, ali ne dajte se lako zavarati. Morske alge se koriste u vrlo malim količinama, tako da će vam trajati poprilično dugo. Na mesečnom ili godišnjem nivo koštaće vas kao i bilo koje druge namirnice koje kupujete.

Ali hajde da vidimo šta kažu naši nutricionisti i makrobiotičari, zašto morke alge teba  da postanu deo naše svakodneve i uobičajene ishrane?

Više od 4000 godina alge se koriste kao hrana u Kini i Japanu. Danas je Japan glavni korisnik algi, a Japanci su razvili metod kultivisanja i ubiranja tzv. lisnatih algi. Dakle, kvalitet potvrđen vekovima.

Alge su fotosintetske biljke koje žive u vodi. Mnoge vrste su veoma male, neke se mogu videti jedino pod mikroskopom i često plivaju kao planktoni. Neke alge, koje često zovemo „morska trava”, istaknute su forme vegetacije. Najveće su iz roda Laminariae, (kod nas u prodaji poznate kao kombu alge), mogu biti sa veoma dugim listovima, do metra veličine, i one formiraju vrlo impresivne podvodne šume. Makroskopske alge su česte na plažama, a i inače ih često srećemo kao hranu, sastojke nekih komercijalnih proizvoda kao i parazite u vodi. Morska trava (alge) ima izuzetnu količinu mineralnih elemenata iz mora – do 36% svoje suve mase!


Sadrže natrijum, kalcijum, hlor, kalijum, sulfate, fosfate, a od mikroelemenata jod, gvožđe, bakar, cink, selen, molibden, fluoride, mangan, bor, nikl i kobalt. Alge imaju veliku količinu joda, i mi ih primarno znamo baš po sadržaju ovog elementa u tragu. Najveća količina joda nalazi se u tzv. braon algama, kao što je kombu (Laminaria japonica). Crvene i zelene alge imaju količinu joda koja, ako ih pojedemo samo jedan gram dnevno, obezbeđuje dnevnu potrebu za ovim mikroelementom! Dalje, alge su jedna od namirnica najbogatijih kalcijumom. Sadrže i nekoliko vitamina, kao što su karotin i vitamin C, kao i vitamin B12 koga nema u većini biljaka. Količina belančevina u algama varira. One sadrže malo masti, svega 1 do 5% suve materije, ali te masti imaju visoki procenat esencijalnih masnih kiselina. Zelene alge sadrže linoleinsku i alfa-linoleinsku masnu kiselinu. Takođe, imaju visok nivo vlakana, 32 do 50% suve materije, koja smanjuje holesterol! 

Ipresivno zar ne? Rekli bismo da je ovo sasvim dovoljan podatak da ih zasta potražimo!

Koje alge se koriste u makrobiotičkoj ishrani?

Najčešće korišćene alge u makrobiotičkoj ishrani su: hidžiki, kombu, vakame, nori, arame i agar-agar. U makrobiotičkoj ishrani alge sačinjavaju nekoliko procenata, uopšteno govoreći oko 1 supenu kašiku po obroku, jer su izvor prvorazrednih nutritivnih elemenata. Upamtite, jedna supena kašika! Ne više! Prekomerna upotreba nije poželjna, čak može biti i veoma škodljiva. U malim količinama, morske alge,su odlične u eliminaciji otpadnih materija koje se skupljaju u našem organizmu, pogotovo onih otpada koje ptiču od životinjske hrane, kao i mlečnih proizvoda. Posebno je značajno istaći da pozitivno utiču na nervni sistem i obezbeđuju dobru ravnotežu minerala u organizmu.

Nori

Postoji oko trideset vrsta ove alge. Nori alge koje možete pronaći kod nas spadaju u najhranljivije i najkorišćenije morske alge. Nori je posebno bogata proteinima (do 35%) i vitaminom B12. Sadrži dosta Ca (kalcijuma), Fe (gvožđa), K (kalijuma) i vitamina A. Naročito se koristi za pripremu sušija, odnosno za umotavanje žitarica, povrća i ribe, odlična je za spravljanje kuglica od pirinča sa umeboši šljivom. Služi i za pravljenje odličnih začina.

Arame

Ova vrsta alge je vrlo bagotvorna na kardiovaskulani sistem, povećava elastičnost krvnih sudova. Može se jesti sama ili u kombinaciji sa povrćem.

Hidžiki

Hadžiki je vrlo je bogata mineralima, sadrži do 34% minerala, a ima 14 puta više kalcijuma od mleka. Ovo je neprevaziđena alga za regeneraciju jer pospešuje pad holesterola u organizmu. S obzirom da je vrlo bogata gvožđem, preporučuje se trudnicama. Sprečava pojavu zubnog karijesa i sedu kosu. Kažu da Japanci imaju svoju karakterističnu kosu zbog redovnog konzumiranja hidžiki alge. U kuhinji se koristi u kombinaciji sa svim žitaricama ili u salati.

Kombu

Bogata je mineralima (22 %) i Ca (kalicijum), Fe (gvožđe) kao i vitaminom A i grupom B vitamina. Kombu je alga za prevenciju i lečenje skleroze, artritisa, povišenog i sniženog pritiska, poremećaja rada tiroidne žlezde, odnosno dobra je za prevenciju degenerativnih bolesti. Kombu je alga za bujone, olakšava kuvanje povrća, naročito mahunarki.

Vakme

Bogata je mineralima, sadrži do 1300mg Ca( kalcijuma) na 100g i uz hidžiki je najbolja za rešavanje problema nedostatka kalcijuma. Naročito je dobra za kosu i nokte. Obično se koristi za miso supu, ali se može jesti i u salati.

Saveti makrobiotičara i lekara se odnose i na uvođenje algi u dečiju ishranu. Obzirom, da alge imaju poseban ukus, savetuje se postepeno uvođenje algi u svakodnevnu ishranu. Imajte na umu da su deca poprilično osetljiva na nove ukuse i mirise, tako da budite strpljivi i nemojte preterivati sa količinama, neka prvi dodiri sa ovom morskom biljkom počne sa minimalnim koločinama.

Nekoliko recepata sa algama

Hidžiki sa lukom i šargarepom
Hidžiki alga je bogata gvožđem, sadrži 29mg gvožđa, 1400mg kalcijuma, pa je preporučljivo da je koriste osobe koje imaju problema sa anemijom.

Način pripreme je vrlo jednostavan, koristi se u malim količinama; jedna kašičica hidžiki alge se potopi 10–15 minuta u vodi a zatim se priprema na sledeći način: Sa 1 kašikom hladno ceđenog ulja susama 5 minuta dinstati 1 glavicu na rebarca iseckanog crnog luka sa prstohvatom morske soli. Dodati jednu do dve šargarepe seckane na kolutove; preko njih staviti ili dodati hidžiki alge zajedno sa vodom u kojoj su se natapale i tako kuvati 15 do 20 minuta poklopljeno, dok voda iz suda ne ispari. Da bi vaš obrok bio potpuniji, možete ga garnirati nekom kuvanom integralnom žitaricom po želji (integralni pirinač, proso), kao i dinstanim kukuruzom, ili mahunarkama, sočivom, azuki pasuljom.

Nori u miso supi
Nori alga se koristi za snižavanje holesterola direktno iz krvi, sadrži veliki procenat beta-karotina, te je stoga poželjno da se na našem tanjiru nađe svakodnevno.

Koristiti 1/4 do 1/2 table tostirane nori alge. Odlična je kao dodatak u jutarnjoj miso supi, za pravljenje sušija. Deluje na virus herpesa.

Salata od azuki pasulja sa kombu algom
Potopiti preko noći šolju azuki pasulja (sitan crveni pasulj). Ujutru, prosuti vodu, naliti 3 šolje hladne vode, a na dnu suda u kome će se kuvati pasulj staviti 3cm kombu alge. Kuvati do momenta vrenja a zatim dodati: 1 koren na kockice seckanog čička, 2 šargarepe, 1 glavicu crnog luka (može i crveni) seckanu na rebarca. Kuvati oko 1 sat, poklopljeno, a pri kraju kuvanja od oko 10 minuta dodati prstohvat morske soli. Ohladiti, višak tečnosti upotrebiti kao čaj za osobe koje imaju problema sa bubrezima, jer azuki pasulj, s obzirom da je visokoproteinska namirnica, ima i snažno antioksidativno dejstvo i odličan je čistač bubrega. Kuvani zrnasti deo staviti u činiju, dodati nekoliko kapi tamarija i poslužiti. Može da se garnira i kuvanim integralnim pirinčem i dinstanim povrćem. Azuki pasulj može da se jede svaki dan, a s obzirom da je lako svarljiva namirnica, mogu da ga jedu i deca.