Originalna hrono ishrana: Ručak

Kuva i piše:
Ana Ćubela

 

 

 


hrono-kuhinja-kuvar-ana-cubela


 

Ovaj tekst je trebalo davno da napišem, ali moram da priznam da sam kod ručka imala upravo i najviše nedoumica. I upravo se ručak najviše razlikuje od “posrbljene” hrono ishrane, jer se u originalnim pravilima za ovaj obrok preporučuju skrobne namirnice. Upravo one od kojih većina beži kada želi da smrša ili da se zdravije hrani, bez obzira na to da li će ih smanjiti ili na neko vreme izbaciti. Dozvoljene su sve mahunarke, ali i krompir, pasta, različite žitarice, pa čak u nekim situacijama i hleb. I skrobne namirnice su preporučene za svaki dan.

To ne znači da je neskrobno povrće zabranjeno za ručak, ali ga dr Alan Delabo preporučuje samo pojedinim ljudima koji imaju problem sa holesterolom ili dijabetesom. Ali ni tada svima.

U početku sam mislila da taj deo u knjizi “Hrono ishrana na francuski način” jednostavno nije dobro razrađen, ali se i na njegovim gostovanjima moglo čuti isto. Nije dato neko šire objašnjenje zašto baš skrobne namirnice uz proteine, osim toga da se u podne (za ručak) jede hrana koja se dugo vari i koja bi trebalo da nam da potrebnu energiju do kraja dana.

Odnos mesa i povrća, bez obzira da li je skrobno ili neskrobno, trebalo bi ovako da izgleda. Meso može da se poveća, skrobni deo ne osim ako se i vaše aktivnosti ne povećaju značajno. I otprilike ovoliko sosa je dozvoljeno. Znači, po originalnim pravilima nema paprikaša, gulaša sa puno tečnosti, čorbastog pasulja itd.

Većina Franscuskinja koje su na hrono, a koje pratim na društvenim mrežama, upravo tako jedu. S tim što je većina njih samoinicijativno uvela dane sa neskrobnim povrćem, onda kada nisu aktivne. Pa čak ponekad jedu i salate uz ručak, što bi po originalnim pravilima trebalo za večeru. Ali većina njih koje imaju rezultate ozbiljno i vežba.

Osnovna preporuka je da se za ručak jede meso. Zamena za meso mogu da budu riba ili jaja. Oni koji nemaju problem sa masnoćama uz ribu mogu da jedu i sir kako bi pojačali obrok. Ali mastan sir, nikako mlad. Oni koji imaju problem s holesterolom, sir i jaja bi trebalo da izbegavaju za ručak. Za proteinski deo ručka postoje samo minimalne preporuke, ispod koje gramaže ne bi trebalo ići, i te namirnice mogu da se povećavaju u zavisnosti od apetita. Skrobni deo je, sa druge strane, jako ograničen i postoje preporuke prema visini i aktivnosti. I trebalo bi da se gleda da taj deo uvek bude 1/3 od mesnog ili ribljeg dela. Ali smo tu informaciju znali i ranije. Uz proteinski i skrobni deo može da se doda kašika, ili dve, nekog sosa. I misli se na bilo koji sos pa i pavlaku.

A da li je ovako mogće smršati? Jeste, znam ljude koji su i tako smršali ali su jako vodili računa o prilogu pored proteina. I taj prilog je zaista bio mali. Svi oni koji su visoki oko 160 cm pa na gore su jeli oko 100 ml skrobnog povrća. Odnosno dve ili tri manje kašike. Oni visoki oko 170 cm pa na gore su jeli između 150 i 200 ml skrobnog dela. Ili ponekad neskrobnog. Oni viši od toga, a takvih jako malo znam, su jeli malo više. I sami shvatate proporcije. Išlo je sporije nego kod ljudi koji jedu neskrobno za ručak, ali je išlo. Ali isti ti ljudi koji su imali uspeha sa skidanjem kilograma i sa skrobnim delom ručka uglavnom nisu jeli pohovano, industrijsku hranu, pomfrit i slične stvari. Uglavnom su jeli takozvani slabiji skrob, odnosno boraniju, grašak, pasulj, sočivo….. I vodili su računa o džokerima koji su normalan deo originalne hrono ishrane. Nisu preterivali s njima i skoro nikad ih nisu koristili uveče.

Zabranjene stvari:

Supe

Čorbe

Salate

Ne preporučuje se mešanje skrobnog i neskrobnog osim u maloj meri

Ako se za ručak jede živinsko meso, treba da se jede u većoj meri nego crveno. Osobe visoke kao ja, znači između 160 cm i 170 cm ne bi trebalo da jedu manje od 180 gr sirovo merenog crvenog mesa ili 260 gr sirovo merenog belog mesa. A ako smo gladni možemo i više od toga. Dozvoljene su i iznutrice. Ali nisu baš često preporučene jer mogu da budu okidač za povišen holesterol.

Prema osnovnim pravilima hrono ishrane, obroci treba da budu dvokomponentni, odnosno sastavljeni mahom iz dva dela, plus neki mali dodatak. Ujutru hleb i mastan sir (ili suhomesnato ili jaja), u podne meso (ili riba ili jaja) sa skrobnim namirnicama, popodne za užinu sladak (voće, med, šećer….) i mastan deo (orašasti plodovi, crna čokolada, avokado, masline…) i uveče riba (morski plodovi, belo meso) sa neskrobnim povrćem, po mogućstvu svežim.

I pošto se uglavnom jede suva i kompaktna hrana, u originalnim pravilima se insistira na tome da se uz svaki obrok popije pola litre vode da bi se olakšao prolazak hrane i varenje.

Za razliku od restrikcije, jako malo namirnica je zabranjeno, kao što su mleko ili soja, ali zato mora da se vodi računa o količinama i proporcijama.

Da li ćete uvek jesti ovako male priloge uz protein ili ćete ih povećati nakon mršavljenja zavisi najviše od dve stvari. Da li ćete biti aktivniji pa ćete više jesti. Ili će vam se metabolizam poboljšati. Ali to niko ne može da vam garantuje jer je svaki organizam različit.

Pročitajte još:

Osnovne smernice

Doručak u originalnoj ishrani