Higijena usne duplje

Karijes i bolesti desni spadaju u najčešće bolesti savremenog čoveka. Glavni faktor koji dovodi do nastanka tih bolesti su naslage na zubima, tzv. plak, koje čine okruženje za delovanje mikroorganizama. Mikrorganizmi u prisutstvu šećera svojim metabolizmom stvaraju kiseline koje razaraju tvrda zubna tkiva a posledica toga je gubitak minerala i stvaranje šupljina. U nastalim šupljinama bakterije se razmnožaju i dalje razaraju tkivo, zaštićene od delovanja pljuvačke koja neutralizuje kiseline i razara bakterije, mišića jezika i obraza koji mehanički čiste površinu zuba i postupaka oralne higijene.

Zubni plak je bezbojna lepljiva masa (biofilm) koja se stvara u usnoj duplji na zubima, desnima, zubnim protezama, mostovima i drugim protetskim dopunama. Plak nije vidljiv golim okom ali se može prikazati organskim bojama (npr. ertrozin) najčešće u obliku tabletice koja se sažvače.

Efikasnost u sprečavanju nastanka karijesa podrazumeva uklanjanje ostataka hrane i naslaga sa zuba i desni, uravnoteženu ishranu bogatu vlaknima i siromašnu šećerima i poboljšavanje kvaliteta cakline preparatima fluora.

Pravilno čišćenje

Naslage se najbolje uklanjaju zubnom četkicom i pastom koja bi trebalo da sadrži fluor. Zube treba prati najmanje dva puta na dan. Najvažnije i najtemeljnije pranje treba biti uveče posle poslednjeg obroka. Jutarnje pranje je dobro obaviti posle doručka.

Zubna četkica mora biti nova, ne starija od dva do tri meseca. Pasta se nanosi na suvu četkicu i unosi u usta bez ovlaživanja. U ustima ima dovoljno tečnosti za stvaranje pene. Zubi se četkaju najmanje tri minute pazeći da se iščetkaju sve dostupne površine: obrazne, jezične i grizne površine. Dlačice četkice se usmere pod uglom od 45° prema dubljoj osi zuba, utiskuju se u međuzubne prostore i između ruba zubnog mesa i zuba. Pokreti su vibracijski i elipsodni s određenim pritiskom. četka se odvojeno gornja i donja čeljust počevši od zubnog mesa prema griznoj površini. Svako područje se četka 10 – 15 s, odnosno 10-tak pokreta četkicom. Grizne površine se četkaju pokretima napred natrag. Zadnje površine gornjih i donjih sekutića četkaju se kružnim i pokretima gore dole prednjom polovinom četkice. Posebnu pažnju treba obratiti na područje vrata zuba uz zubno meso jer su tu naslage najtvrdokornije i manje dostupne čišćenju. Tek kad su zubi temeljno očišćeni ispiraju se usta vodom. Električna četkica se preporučuje samo kao dopuna običnoj četkici. Utvrđeno je da nije efikasnija od obične četkice. Ona se može koristiti pre i posle večernjeg pranja.

Upotreba zubnog konca

četkanjem se očiste tri od pet povrišina zadnjih zuba, odnosno dve od četiri površine prednjih zubi. Da bi se očistile preostale dve površine, one sa strane, potrebno je koristiti zubni konac.
30 cm do 40 cm zubnog konca se obmota oko srednjih prstiju svake ruke, prihvati se palcem i kažiprstom, ostavljajući 3-5 cm slobodno. Palcem se konac usmerava između gornjih zuba a kažiprsitma između donjih. Konac treba uvoditi u međuzubni prostor nežno cik-cak pokretima pazeći da se ne ošteti zubno meso. Svila se obmota oko zuba i povlači gore-dole klizeći prema površini zuba i blago ispod ruba zubnog mesa. Svaki zub se ponaosob čisti neupotrebljenim delom zubnog konca.

Uspešnost pranja može se proveriti tableticama s bojama – revelatorima, koji se mogu nabaviti u apoteci. Taj test pomaže otkrivanju mesta koja se slabije četkaju u svrhu korekcije.
Parodontološki bolesnici ili nosioci fiksnih protetskih naprava – mostova trebaju koristiti i dodatna sredstva za uspešnu higijenu kao što su tzv. interdentalne četkice i vodeni tuševi.

Redovno i pravilno sprovođenje oralne higijene rezultira oralnim zdravljem – zubima bez karijesa, zdravim zubnim mesom i oralnom sluznicom. Tada su posete stomatologu uglavnom u svrhu kontrole. Ukoliko dođe do stomatoloških radova oni su trajniji a komplikacije su ređe. Sve to konačno dovodi do estetskog i funkcijskog sklada, a nije zanemariva i finansijska komponenta stomatoloških usluga.