ZVUČI ZASTRAŠUJUĆE! Ovu bolest ima svaki deseti Hrvat, a mnogi od njih ni ne znaju za dijagnozu!

Foto: Profimedia

GLOBALNA EPIDEMIJA

+
AAA
–

ZVUI ZASTRAUJUE! Ovu bolest ima svaki deseti Hrvat, a mnogi od njih ni ne znaju za dijagnozu!

Autor: Daniela Delale
Subota, 14. studenoga 2020. u 14:55

Pomalo zastra큄ujue zvui, ali jeste li znali da u Hrvatskoj 큄eernu bolest ima svaka deseta osoba te da od toga barem njih troje ne zna za dijagnozu?! Prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa 큄eernom bole큄u) iz 2018. godine, u na큄oj je zemlji registrirano 303 992 osoba s dijagnozom 큄eerne bolesti, a procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih oko 500 000.

Ako sagledamo injenicu da u svijetu od 큄eerne bolesti boluje preko 460 milijuna ljudi, a procjenjuje se da e taj broj narasti na 700 milijuna do 2045. godine, jasno je i za큄to govorimo o toj bolesti kao o globalnoj epidemiji. Na탑alost, svaka druga osoba u svijetu ne zna da je oboljela od 큄eerne bolesti, a jo큄 374 milijuna ljudi ima poremeaj podno큄enja glukoze (pred dijabetes).

U svijetu svake godine od 큄eerne bolesti umire 4,2 milijuna ljudi, odnosno jedna osoba svakih 8 sekundi, a gotovo polovica je mlaa od 60 godina. Kako bi se prevenirao nastanak dijabetesa te kako bi se ljude potaknulo na zdraviji 탑ivot kao preduvjet za uspje큄an su탑ivot s dijabetesom, provode se mnoge aktivnosti, meu kojima je i obilje탑avanje Svjetskog dana 큄eerne bolesti, 14. studenog.

eerna bolest kronina, neizljeiva i do탑ivotna

To je poremeaj metabolizma ugljikohidrata, ali i masti i proteina koji se kliniki manifestira povi큄enom koncentracijom glukoze u krvi. Naje큄e nastaje kao posljedica genetskog nasljea u kombinaciji s okoli큄nim imbenicima koje se mo탑e podvui pod nazivnik sedentarnog naina 탑ivota.

Radi se o kroninoj, neizljeivoj i do탑ivotnoj bolesti, a osnovni cilj lijeenja je spreavanje i/ili, bolje reeno usporavanje razvoja i napredovanja komplikacija bolesti na malim i velikim krvnim 탑ilama, a posljedino i organima, tj. organskim sustavima: oima, bubrezima, srcu, perifernim 탑ivcima.

U pozadini je uvijek manjak inzulina. Govorimo o apsolutnom manjku u osoba oboljelih od 큄eerne bolesti tipa 1, 큄to znai da organizam s vremenom vi큄e uope ne proizvodi inzulin. U osoba oboljelih od tipa 2 큄eerne bolesti govorimo o relativnom manjku inzulina. U takvih osoba proizvodnja i izluivanje inzulina nije dovoljno da nadvlada potrebe. Inzulin je hormon gu큄terae koji je neophodan kako bi 큄eer/glukoza mogla ui u stanice organizma gdje e se dalje koristiti za energiju. Istovremeno, inzulin je poznat kao uvar masti. U nedostatku inzulina nalazimo povi큄ene koncentracije glukoze u krvi koje se ne mogu iskoristiti za dobivanje energije. Takva neiskori큄tena glukoza ulazi u tri razliita metabolika puta nepotpune razgradnje, a ostatni spojevi direktno ili indirektno o큄teuju unutarnje slojeve krvnih 탑ila – male krvne 탑ile, poput kapilara koje opskrbljuju 탑ivana vlakna, mre탑nice oka ili bubrega. Velike krvne 탑ile nakon ozljede nisu vi큄e elastine, slikovito bi mogli rei da se velike krvne 탑ile pona큄aju kao i ko탑a nakon ozljede, tzv. o탑iljke vi큄e nije mogue ukoniti. Kada velike krvne 탑ile postanu krute, vi큄e ne mogu primiti i provoditi dovoljnu koliinu krvi do drugih vitalnih organa, srca ili mozga, ime nastaje opasnost od njihovog o큄teenja. U nedostatku inzulina, nemogunosti kori큄tenja glukoze za dobivanje energije, organizam poku큄ava stvoriti glukozu iz masti. Na탑alost, u istom procesu nastaju i slobodni radikali koji potom dodatno o큄teuju i krvne 탑ile, i tkiva, ali su poznati i kao kancerogeni. Stoga ne udi injenica da je 큄eerna bolest povezana s karcinomima, poja큄njava nam dr.sc. Kristina Blaslov, dr.med. endokrinolog-dijabetolog Poliklinike Peri-Stanii.

eerna bolest tip 1 je autoimuna bolest

Tijelo u ovom sluaju stvara autoantitijela na stanice u gu큄terai koje proizvode inzulin. Posljedino tome, organizam oboljelog ima sve manje i manje zdravih stanica koje izluuju inzulin 큄to vodi hiperglikemiji. Zanimljiva je spoznaja kako se u najranijoj fazi nastanka bolesti zapravo radi o prekidu komunikacije izmeu b-stanica gu큄terae koje u zdravom organizmu sinkronizirano izluuju inzulin u podra탑aju na glukozu. U tom stadiju bolesti unato ouvanim stanicama, tzv. pulsatilno luenje inzulina je o큄teeno.

Izuzetno je mali broj oboljelih koje susreemo u ovoj fazi bolesti. Ona esto zbunjuje i oboljelog i struku jer se kao prvi simptom mogu javiti i hipoglikemije, odnosno niske koncentracije glukoze u krvi praeno s paradoksalnim porastima koncentracije glukoze koje uobiajeno otkrijemo mjerenjem ostatne koncentracije vlastitog inzulina kao i identifikacijom protutijela na tkivo gu큄terae.
e큄e u klinikoj praksi viamo oboljele koji se primaju na stacionarno lijeenje zbog visokih koncentracija glikemije uslijed potpune iscrpljenosti proizvodnje vlastitog inzulina. Kako je inzulin potreban da bi se 큄eer koristio kao gorivo organizma unutar stanica, u njegovu nedostatku tro큄imo zalihe masti. Izgaranjem masti nastaju spojevi koji doslovno reeno zakiseljavaju oranizam, a takvo stanje je onda opasno po 탑ivot te se zbrinjava u jedinici intenzivnog lijeenja. Uobiajeno bolesnici navode 탑eanje i prekomjerno mokrenje, prekomjernu glad uz gubitak tjelesne mase. Lijeenje je uvijek terapija inzulinom u 4-5 dnevnih doza kojima nastojimo opona큄ati zdravu gu큄terau, ka탑e dr. Blaslov.

eerna bolest tip 2 nastaje tijekom duljeg vremenskog perioda

Unatrag 40-tak godina ova bolest je podruje od velikog strunog i znanstvenog interesa. Danas se smatra da ak osam organa ili organskih sustava, ali i vi큄e desetaka molekula ima va탑nu ulogu u procesu nastanka hiperglikemije u oboljelih osoba. To su masno tkivo kao organ koje se nalazi oko organa trbu큄ne 큄upljine (zato esto centralnu pretilost smatramo rizinim imbenikom), jetra, gu큄teraa sa svojim alpha i beta stanicama, crijeva, bubrezi, mi큄ii skeleta, ali i sredi큄nji 탑ivani sustav.

Ukratko, masno tkivo trbu큄ne 큄upljine je endokrinolo큄ki izuzetno aktivan organ pa tako brojne molekule koje ono izluuje u organizmu ine stanice skeletnih mi큄ia otpornima na djelovanje inzulina u normalnoj koncentraciji. U nedostatku energije dobivene glukozom, jetra u krvotok otpu큄ta glukozu iz njenih zaliha, glikogena. Iz tog razloga b stanice gu큄terae izluuju sve vi큄e inzulina ime i pospje큄uju ranije spomenutu otpornost na inzulin. Takvim prenaprezanjem one se iscrpljuju te postepeno nestaju, slino kao u 큄eernoj bolesti tipa 1.

Smatra se da je u osoba koje boluju od 큄eerne bolesti tipa 2 naru큄ena ravnote탑a hormonskog statusa, ukljuujui hormone crijeva koji reguliraju osjeaj sitosti u sredi큄njem 탑ivanom sustavu, ali i i rad alpha stanica gu큄terae.

Iz svega navedenog, razvidno je da je nastajanje 큄eerne bolesti tipa 2 dugaak proces kroz du탑i vremenski period, a u bilo kojem trenutku mogue je registrirati povi큄enu glikemiju. Naravno, u 큄to ranijoj fazi se dijagnosticira 큄eerna bolest, jednostavniji je pristup lijeenju te manja vjerojatnost ve razvijenih komplikacija bolesti.

Poremeaj metabolizma vodi ka dijagnozi 큄eerne bolesti tipa 2, a koji se mo탑e manifestirati povi큄enom glikemijom nata큄te ili samo postprandijalno, u veine osoba potpuno reverzibilan ukoliko mu se racionalno pristupi zajednikim trudom oboljele osobe i lijenika.

Lijeenje osoba oboljelih od 큄eerne bolesti tipa 2 isto kao u tipu 1 큄eerne bolesti prije svega podrazumijeva temeljne mjere: raznoliku prehranu bogatu plavom ribom, nezasienim masnim kiselinama, povrem, nemasnim mesnom i aerobnu fiziku aktivnost. No, 큄to se tie farmakolo큄kih mjera, tu se lijeenje drastino razlikuje.

Uzev큄i u obzir da osoba oboljela od tipa 2 큄eerne bolesti barem u najranijoj fazi svoga nastanka ima i vi큄ak inzulina, jasno je da odgaamo hiperinzulinizaciju te terapiju inzulinom uvodimo onda kada su iscrpljene ostale terapijske opcije, kada su drugli lijekovi kontraindicirani ili kada je u oboljelog ve i prisutna inzulinopenija. Postoji veoma 큄iroki spektar kako oralnih tako i parenteralnih hipoglikemika koji ciljaju odreeni korak u patofizilogiji nastanka bolesti, obja큄njava na큄a sugovornica.

Va탑no je imati zdrave 탑ivotne navike

Veina oboljelih boluje od 큄eerne bolesti tipa 2 koja se u 80% sluajeva mo탑e sprijeiti promjenom 탑ivotnih navika. Budui da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu 큄eerne bolesti, rano otkrivanje i lijeenje su kljuni u spreavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizinim imbenicima su stoga od velike va탑nosti za pravodobno otkrivanje 큄eerne bolesti.

Ako definiramo 큄eernu bolest sukladno svjetskim sandardima, tada emo rei da je to kardiovaskularna bolest. Kada to ka탑emo tako, tada je svima ve jasna kardiovaskularna prevencija. 탐eljela bih naglasiti kako se te dvije skupine bolesti vrlo esto sagledavaju odvojeno, odsnosno, kardiovaskularna oboljenja esto se shvaaju, kako to i treba biti, ozbiljna, dok se 큄eernu bolest shvaa kao benigno stanje, kratko reeno ma blago povi큄en 큄eer.

Kada bih rekla da prevenciju 큄eerne bolesti mo탑emo vr큄iti samo i jedino kao prevenciju kardiovaskularne bolesti, bilo bi svima jasno. Na탑alost, genetsko naslijee ne mo탑emo promijeniti, no mo탑emo utjecati na to hoe li ili ne iskazati samog sebe. Slijediti naizgled jednostavnu formulu, a samo onu u kojoj se sjetimo djetinjstva u kojemu pizza-u, coca colu, okolade itd. nismo imali u izobilju, ve prigodno, sjetimo se kada smo slijedili obroke kui: doruak, ruak i veeru, sa puuuno fizike aktivnosti izmeu obroka u toj sjeti govorimo o pravoj formuli, nagla큄ava dr. Blaslov.

Pravilna prehrana je prevencija, ali i terapija

Da je va탑no i u sluaju dijabetesa jesti raznoliku hranu i ne ka탑njavati se ogranienjima, smatra i ova strunjakinja.

Ni kao dijabetolog, ni kao znanstvenik nisam pobornik iskljuivosti, dapae, smatram da je ultimatum 큄to se smije ili ne smije potpuno pogre큄an, a prije svega zato jer je neostvariv, a zasigurno i 큄tetan za svakog prosjenog ovjeka pa i osobu oboljelu od 큄eerne bolesti. Va탑no je jesti raznoliku hranu, plavu ribu, i krto, ali i blago masno meso, lisnato povre, nezasiene masne kiseline kao npr. maslinovo ili buino ulje, a rafinirane ugljikohidrate poku큄ati svesti na minimum. Takoer, u prehrani je va탑no zadr탑ati i voe uz napomenu da je to prirodni, gro탑ani 큄eer, ali opet na kraju jednostavni 큄eer koji u prevelikim koliinama mo탑e i hoe takoer rezultirati visokim glikemijema i akumulacijom tjelesne mase. Savjetujem uvijek jednu do dvije voke sezonskog voa na dan. Ovakva prehrana je i dobra prevencija, ali i terapija, poruuje dr. Blaslov.

Stres kao okida za dijabetes

Stres je precipitirajui faktor za gotovo svaku sistemsku bolest, pa tako i dijabetes. Ovdje valja tek definirati pojam stresa na koji mislimo kada ka탑emo da je povezan sa nastankom bolesti. Stres na koji ovdje mislimo nije i ne mora nu탑no biti onaj psihiki, u vidu traumatinog dogaaja, 큄oka. Stres je i akutna infekcija, i politrauma, odnosno svako stanje koje posredno ili neposredno remeti harmoninost organskog sustava, posljedino i onog endokrinolo큄kog kada se aktiviraju kontrainzularni hormoni koji iziskuju gu큄terau da lui vi큄e inzulina i dovodi do njenog iscrpljenja.

Tehnologija olak큄ava 탑ivot oboljelima

Svakodnevno svjedoimo novim svjetskim, ali i nacionalnim istra탑ivanjima koja bi mogla olak큄ati 탑ivot oboljelima od 큄eerne bolesti.

Smatram da bi sada, ali i za nekoliko godina bilo pretenciozno razgovarati o transplantaciji matinih stanica (koje su u povojima svakih nekoliko godina). Naime, 큄eerna bolest u svojoj je biti kronina, do탑ivotna i neizljeiva bolest. Moram istaknuti veliki farmakolo큄ki napredak. Naime, kada sam ja osobno uila dijabetologiju na fakultetu, imali smo zasigurno 3 ili 4 skupine lijekova manje nego danas. Dodatno, danas ve imamo na tr탑i큄tu i tri nove molekule inzulina, dok paralelno u klinikoj praksi i ja ve imam iskustva s oboljelima koji su u terapiji imali tzv. mutne ili svinjske inzuline.

Nikako ne smijemo preskoiti i napretke u tehnologiji, od subkutanih kontinuiranih mjeraa glukoze do sve suvremenijih inzulinskih crpki. Podr탑avam sve 큄to se ne kosi s konvencionalnom medicinom. Ne volim ljudima davati la탑ne nade. Stoga sam i sada istaknula samo ono 큄to znam i 큄to jest: znanost i tehnologija uvelike su unaprijedili skrb o 큄eernoj bolesti, zakljuuje dr. Blaslov.

Autor:Daniela Delale
Subota, 14. studenoga 2020. u 14:55

ZADNJE VIJESTI

GLOBALNA EPIDEMIJA

SVJETSKI DAN

ODMAH REAGIRAJTE

POMOZITE SI SAMI

Komentari
odra탑avaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nu탑no
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
itatelje
za
razumijevanje
te
suzdr탑avanje
od
vrijeanja,
psovanja
i
vulgarnog
izra탑avanja.
Portal
Dnevno.hr
zadr탑ava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
obja큄njenja.Original Article