22:05
Dom i saveti
Foto: Marko Čonjagić
Krajem avgusta i početkom semptembra ove godine Biro za društvena istraživanja uradilo je ispitivanje pacijenata o inovativnim terapijama. U istraživanju je učestvovalo 280 ispitanika iz 17 udruženja pacijenata.
Kako je saopšteno na današnjoj konferenciji za novinare, inovativne terapije koristi 22,69 odsto ispitanika, dok je sa postojanjem iste, kako stoji u istraživanju, upoznato 57,1 odsto anketiranih.
Nešto više od polovine pacijenata koji koriste inovativnu terapiju ocenjuju je kao efikasnu.
Direktorka RFZO Sanja Radojević Škodrić, kazala je da je u ovoj godini izdvojen najveći budžet za inovativne terapije.
„Zahvaljujući adekvatnom finansijskom poslovanju države, bilo je moguće izdvojiti sredstva za inovativne lekove. Početkom ove godine doneli smo najveću listu sa najvećim iznosom sredstava“, rekla je Škodrić.
Profesorka Ljilja Kandolf Sekulović iznela je mišljenje da Srbija zaostaje za regionom i Evropom kada je reč o inovativnim terapijama.
„Kod nas ide sve sporo. Svake godine određen broj lekova se stavlja na listu za dve do tri bolesti, a s druge strane pacijetni u Evropskoj uniji imaju veći izbor novih terapija“ kazala je ona ističući da mora da se nađe neko rešenje kako bi se ubrzala nabavka i stavljanje novih lekova na listu RFZO.
Predsednik Udruženja proizvođača inovativnih lekova Bojan Trkulja objasnio je značaj samog ispitivanja.
„Ovo istraživanje pokazalo je ogroman značaj Udruženja pacijenata, jer su pacijenti visoko ocenili informacije koje dobijaju od tog udruženja“, rekao je on i pojasnio važnost ovakvog ispitivanja.
Na samu prevenciju i njen značaj ukazao je Savo Pilipović, predsednik Udruženja pacijenata Srbije.
„Prevencija. Na tome će Udruženje insistirati. Mi ne smemo da imamo ovoliki broj pacijenata“, zaključio je Pilipović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Oleksadar Chernobai on Unsplash
Nije uvek lako razotkriti lažljivca, pogotovo ako imamo posla s iskusnim profesionalcem. U najboljem slučaju, određene izjave mogu ukazivati na obmanu, ali ne postoji jasno pravilo. Međutim, određene reči ili rečenice mogu ukazivati da imate posla s osobom koja laže.
Obratite posebnu pažnju na sledećih pet izjava…
„To je sve.ˮ
Na ovaj način, govornik ukazuje da postoji još nešto što bi trebalo da ispriča, no ne želi da zalazi u detalje. U ovom slučaju je jasno da osoba nešto skriva.
„Ne možeš to dokažeš.ˮ
Reč „dokazatiˮ sugeriše da postoje dokazi za optužbu, no sagovornik pokušava da sakrije.
„Zašto bih to učinio/la?ˮ
Odgovarajući na pitanje protivpitanjem ukazuje na mogućnost prevare. Poštena i iskrena osoba će jednostavno reći da to nije učinila. Kada su zatečeni, lažljivci će ponuditi dvosmislen odgovor, jer im je potrebno vreme za dodatno razmišljanje.
„Da li me optužuješ?ˮ
Ovo je još jedan primer odgovaranja na pitanje protivpitanjem. Na ovaj način, optuženi kupuje vreme kako bi pripremio uverljivu priču.
„Ne sećam se da sam to uradio/la.ˮ
Lažljivci često koriste zakazivanje memorije kao opravdanje za svoj čin. Ovo ukazuje da je osoba svesna svega, no ne želi da prihvati odgovornost.
Izvor: centarzdravlja.hr
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Stručnjaci su nakon analize navika pijenja gotovo 25.000 osoba starijih od 60 godina otkrili da su ljudi koji ne piju izloženi najvećem riziku od razvoja bolesti iscrpljivanja mozga.
Poređenja radi, kod ljudi koji su pili jedno do dva pića dnevno rizik je pao za 38 odsto.
Naučnici tvrde da alkohol može da zaštiti srce, što zauzvrat pomaže u smanjenju rizika od demencije. Druga teorija je da smanjuje nakupljanje toksičnih proteina povezanih s Alchajmerovom bolešću.
“Pijenje do pet jedinica dnevno povezano je s manjim rizikom od demencije u poređenju s doživotnom apstinencijom”, rekla je doktorka Luis Mjuton.
“Rezultati su pokazali da su ljudi koji nikada nisu pili alkohol imali veće izglede za razvoj demencije od onih koji jesu. Ovi su rezultati u skladu s prethodnim istraživanjima na ovu temu, koja takođe pokazuju da se čini da je prekomerna konzumacija alkohola, kao i nepijenje, povezano s većim rizikom od demencije”, zaključila je doktorka Sara Imasio.