Stres na poslu, okidač mnogih oboljenja

Svaki drugi zaposleni u Srbiji doživljava različite oblike pritiska na radnom mestu, pokazuju najnoviji podaci o stresu na radu, koji je postao deo naše svakodnevice. U tim situacijama dolazi do lučenja adrenalina, što za posledicu ima grčenje krvnih sudova, rast pritiska, ubrzan rad srca, metabolizma šećera, ubrzano disanje, objašnjavaju stručnjaci.

Koliko ste samo puta zbog straha za radno mesto, niskih primanja, ali i svakodnevnih zahteva šefova proveli na poslu veći deo dana? A koliko vam se puta desilo da posao nosite kući? Odgovor je često potvrdan, a posledice svakodnevnog stresa velike.
Stres na radnom mestu uzrok je i okidač mnogih oboljenja.
„U stresnim situacijama dolazi do lučenja adrenalina, što za posledicu ima grčenje krvnih sudova, rast pritiska, ubrzan rad srca, disanja, metabolizma šećera”, objašnjava lekar opšte prakse dr Jelena Popović.

Hroničan stres donosi hronične promene na organizmu. „Sve se više borimo sa hipertenzijom, nesanicom, poremećajima hormonalnog statusa, ansikoznošću”, dodaje Popovićeva.
Fizičku aktivnost mnogi stručnjaci vide kao antistres terapiju. „Tokom fizičke aktivnosti ubrzava se metabolizam i ubrzavaju se neki procesi u telu koji omogućavaju oslobađanje i negativne energije i otrovnih materija iz tela.”
„U svakoj stresnoj situaciji mi se prvo zgrčimo, krenemo da dišemo pliće, samo vrhovima pluća. Poenta je u tome da prodišemo troslojno – dlanove stavimo na stomak i to vremenom naučimo da nam bude automatika. Udahom punimo stomak kao balon i on se širi, izdahom ispraznimo – to je prva faza”, kaže instruktorka joge Aleksandra Mitić.

„Druga je da stavimo dlanove ispod grudnog koša, pa udahom otvorimo grudni koš, izdahom praznimo, i treća – stavimo dlanove na ključne kosti – to je to plitko disanje u stresnim situacijama. Kada povežemo sve tri faze mi se potpuno vraćamo u ravnotežu, u stanje balansa.”

U borbi protiv stresa stručnjaci savetuju da jednom nedeljno provedete dan u prirodi, radeći samo ono što volite.