Dalekovidnost – koji su uzroci, simptomi i liječenje?

Što je dalekovidnost? Ljudi koji su dalekovidni vide udaljene objekte lakše nego one koji su im blizu. Ako ste dalekovidni, bliski objekti mogu biti toliko zamagljeni da ne možete obavljati zadatke poput čitanja ili šivanja.

Dalekovidno oko vidi objekte drugačije od onoga koji to nije. Dalekovidnost ili hiperopija je varijacija normalnog vida, a ne bolest. Kako starite, različito će utjecati na vas.

dalekovidnost

Optical Express

Koji su uzroci dalekovidnosti?

Dalekovidnost se pojavljuje kada je svjetlost koja ulazi u oko fokusirana iza mrežnice umjesto direktno na nju. Može biti uzrokovana okom koje je prekratko, rožnicom koja nije ispravno zakrivljena ili lećama koje su smještene udaljenije u oku nego što bi trebale.

Dalekovidnost se obično prenosi kroz generacije. U rijetkim slučajevima, neke bolesti poput retinopatije ili tumora oka mogu prouzročiti dalekovidnost.

Simptomi dalekovidnosti

Mogu uključivati:

  • Zamagljen vid, naročito noću
  • Poteškoće pri gledanju bližih objekata (na primjer, ne možete čitati novine)
  • Bolove u očima, naprezanje i glavobolje

dalekovidnost

Moguće je da djeca s ovim stanjem nemaju nikakvih simptoma. No dijete s ozbiljnom dalekovidnošću može:

  • Imati glavobolje
  • Često trljati oči
  •  Imati problema ili ne pokazivati interes za čitanje

Kada dalekovidnost započinje i kako se mijenja tijekom vremena?

Dalekovidnost često započinje rano u djetinjstvu, no normalan rast ispravlja ovaj problem. Ukoliko je dijete još malo dalekovidno kada se oko prestane razvijati (oko 9. godine), oko se može prilagoditi kako bi ispravilo problem. Taj proces se naziva akomodacija.

No kako starimo, oči nam se sve slabije mogu prilagođavati. Sa starošću od oko 40 godina, naše oči prirodno počinju gubiti sposobnost fokusiranja na bliže objekte. To stanje se naziva prezbiopija. Možete primijetiti kako vaš vid na blizinu postaje zamagljen. Kako se staračka dalekovidnost (tako se još naziva prezbiopija) pogoršava, i vid na blizinu i na daljinu postaje zamagljen.

Kako se dijagnosticira?

Rutinski pregled očiju kod oftalmologa ili optometrista može pokazati jeste li dalekovidni. Ispitivanje vida uključuje pitanja o vašem vidu te fizički pregled vaših očiju. Oftalmoskopija, tonometrija, biomikroskopski te ostali pregledi vida su dio rutinskog pregleda. Pregled očiju trebaju obaviti i mala djeca, kao i ona starija.

dalekovidnost

Tipovi dalekovidnosti

Oftalmolozi razlikuju nekoliko tipova hiperopije (drugi naziv za dalekovidnost):

• slaba: do +2.0 D

• srednja: do +5.0 D

• visoka: preko +5.0 D

Kada se radi o niskoj dalekovidnosti, vid na daljinu i vid na blizinu nije loš, no pacijenti se često žale na umor, glavobolje i vrtoglavice. Kod srednje hiperopije, osobe mogu vidjeti objekte jasno na velikim udaljenostima no imaju problema pri fokusiranju na objekte koji su blizu. Kod visoke hiperopije, vid je loš na svim udaljenostima jer je u tom slučaju potpuno izgubljena sposobnost fokusiranja objekta na mrežnicu te pacijenti ne mogu jasno vidjeti niti objekte pri visokim udaljenostima.

Hiperopija (dalekovidnost) i prezbiopija (staračka dalekovidnost) mogu se otkriti pri testiranju vida – kada se zjenice rašire putem medicinskih kapi za oči (skijaskopija), leće su opuštene te je moguće odrediti izvornu postojeću refrakciju.

Što je skijaskopija – određivanje dioptrije pomoću širenja zjenica

Kako se liječi dalekovidnost?

Većina dalekovidnih ljudi ne treba poseban tretman. Oči se obično mogu same adaptirati kako bi ispravile problem. No kako starite i oči se više ne mogu prilagođavati, vjerojatno ćete trebati naočale ili kontaktne leće (one mogu pomoći u bilo kojoj dobi ako dalekovidnost postane ozbiljan problem).

U nekim slučajevima, opcija bi mogla biti i operacija – postupci koji preoblikuju rožnicu, poput LASIK metode. Saznajte više o metodama laserske korekcije vida

Dalekovidnost nije bolest te je većina očiju s tim stanjem obično normalna i zdrava. Ukoliko ste dalekovidni, obavljajte redovite preglede očiju te posjetite specijalista ako primijetite ikakve promjene u vašem vidu.

Kako stari tijelo, tako i oko stari gubeći elastičnost i mogućnost zaoštravanja predmeta koje promatra. Zbog starenja oka nastaje prezbiopija, kako se stručno naziva staračka dalekovidnost. Staračka dalekovidnost može se početi pojavljivati već nakon 40-te godine. Iako se korigira nošenjem naočala ili leća, današnja medicina poznaje i mikro zahvate kojima se ona može sanirati.

Kroz godine tkivo na cijelom ljudskom tijelu gubi svoju elastičnost, pa tako i leća našeg oka. Očna leća, postupno, kroz godine gubi sposobnost širenja i sužavanja. Time se mogućnost fokusiranja oka na predmete koji su nam blizu znatno smanjuje, a ta se anomalija, kod nekih, može javiti već nakon 40-te godine života.

Sposobnost oka da zaoštrava predmete koji su nam blizu, glavobolje, zamagljen vid, brzo umaranje – sve su to simptomi kojima je popraćena staračka dalekovidnost.

Budući da se prezbiopija ne može prevenirati, ona se korigira nošenjem dioptrijskih naočala. Treba istaknuti da je svaka osoba drugačija, te iziskuje individualan pristup liječnika specijalista. Pri individualnom pristupu vrlo je važno voditi računa o poslu kojim se osoba bavi. Radi li puno u zatvorenom prostoru, za kompjuterom ili je izložena vanjskom svjetlu ovisit će također o pripisanoj dioptriji.

Ovisno baš o tome, liječnici često pribjegavaju preporuci nošenja naočala s jednim žarištem koje je specijalizirano na korekciju vida na blizinu, te se nose sporadično i ovisno o tome što osoba taj trenutak radi.

Ukoliko osoba želi i osjeća potrebu za stalnim nošenjem naočala, liječnik će pripisati bifokalne ili multifokalne leće koje korigiraju različite udaljenosti. Današnja, uznapredovala očna kirurgija poznaje i mikro zahvate kojim se možete riješiti staračke dalekovidnosti.

Simptomi prezbiopije

  • ruke postaju “prekratke“
  •  poteškoće prilikom rada na blizinu
  • poteškoće rada bez jačeg osvijetljenja
  • zamor očiju
  • glavobolje
  • astenopija

Liječenje prezbiopije

Presbiopija se korigira pozitivnim, konveksnim lećama sabiračama, a vrlo važan faktor za korekciju ovog stanja je i radna udaljenost – što je radna udaljenost manja, a posao sitniji – korekcijske naočale moraju biti jače. Ukoliko je radna udaljenost veća, a posao krupniji – situacija je obrnuta i korekcije naočale moraju biti slabije.

Portal Optike.hr donose opis staračke dalekovidnosti kod kratkovidnih i dalekovidnih osoba:

Ukoliko je osoba dalekovidna, a to stanje nije bilo korigirano, presbiopija se može očekivati i prije 40. godine. Takva osoba će nakon 45. godine morati nositi dvoje naočale – jedne za blizinu, druge za daljinu.

Ukoliko je osoba kratkovidna, nosit će jedne naočale koje korigiraju njihovu kratkovidnost, a druge će biti manji minus za blizinu, ovisno o njihovim godinama i radnoj udaljenosti. Primjerice, kod kratkovidnosti od -2 dioptrije staračka dalekovidnost javit će se tek između 50. i 55. godine, a do tada će čitati bez naočala.

Staračka dalekovidnost je predstadij razvoja staračke sive mrene.

Dalekovidnost kod djece

Dalekovidnost je vrlo česta kod male djece. Ozbiljna dalekovidnost može voditi do strabizma.

Pročitajte:

Problemi s vidom kod djece – kako ih uočiti, prepoznati i liječiti?

Koje naočale su najbolje za dalekovidnost?

Hipermetropija ili dalekovidnost se pojavljuje kada postoji refrakcijski problem u oku, što znači da oko nepravilno sakuplja svjetlosne zrake, stoga svjetlost ne dopire do mrežnice onako kako bi trebala. Kod dalekovidnosti, svjetlosne zrake su sakupljene iza mrežnice umjesto na području same mrežnice.

Rezultat je da će objekt koji je blizu biti zamagljen a onaj na većoj udaljenosti će se bolje vidjeti. U početku će se oko pokušati prilagoditi, što može dovesti do boli i glavobolja tijekom vremena, što je očiti znak da postoji problem s vidom. Iako se ovo stanje ne može spriječiti, lako se može liječiti. Naočale su vrlo jednostavan, siguran i jeftin odabir.

Dioptrijske naočale za dalekovidnost su konveksne, s predznakom plus (+), te ispravljaju vid na način da lagano savijaju svjetlosne zrake prema unutra kako bi se one fokusirale na ispravnom mjestu na mrežnici. Dioptrija će varirati zasebno od osobe do osobe. Kvalificirani optometrist i očni test dovoljni su da se odredi dioptrija. U današnje vrijeme naočale su dostupne u širokom rasponu okvira koji odgovaraju svakom stilu i mogućnostima.

Pročitajte sljedeće:

Kako svijet vide ljudi koji pate od očnih stanja

Problem s vidom – kada posjetiti liječnika?

TOP 4 znaka da vam trebaju naočale za čitanje

Kratkovidnost – uzroci, simptomi i liječenje

Read More