Hripavac se širi Hrvatskom, dvije županije najpogođenije: Ovo su simptomi i upute za testiranje

Hripavac se sve više širi Hrvatskom te se na punkotivima za testiranje mogu već vidjeti gužve, koje podsjećaju na vrijeme pandemije koronavirusa.

“Do sada imamo oko 600 prijavljenih slučajeva hripavca iz 15 županija, od toga je 90 posto prijava iz dvije županije, iz Splitsko-dalmatinske županije gdje ima oko 300 prijava, i Grada Zagreba gdje imamo oko 250 slučajeva. Još imamo 20 slučajeva u Primorsko-goranskoj županiji i po desetak oboljelih u Dubrovačko-neretvansko županiji i Zagrebačkoj županiji”, rekla je za HRT Goranka Petrović, voditeljica Odjela za respiratorne bolesti, HZJZ.

HZJZ u u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu nedavno otvorio punkt za testiranje na kojem se potencijalno oboljeli od hripavca mogu testirati svaki dan od 8 do 9,30 sati uz uputnicu liječnika primarne zdravstvene zaštite i uz prethodnu narudžbu od strane liječnika obiteljske medicine ili pedijatra. Po dolasku se također treba javit osoblju ispred montažnog objekta na prethodno navedenoj lokaciji.

Dosta veliku gužvu

“Ovih dana smo imali dosta veliku gužvu, dnevno između 180 i 200 osoba koje se žele testirati. Važno je napomenuti da trebaju doći osobe koje imaju simptome, ne zdrave osobe pa makar bili i kontakti oboljelih da se ne izlažu riziku zaražavanja, a s druge strane da se ne otežava rad punkta”, dodala je epidemiologinja.

Također, ako idete na testiranje poželjno je pripremiti potvrdu o uputnici ili zdravstvenu iskaznicu i popunjeni obrazac, koji možete preuzeti ovdje. Iz HZJZ-a isto tako preporučuju pacijentima da na testiranje dolaze sa zaštitnom maskom. Na stranicama Zavoda za javno zdravstvo DNŽ-a objavljeni svi detalji o hripavcu, koje prenosimo u nastavku.

Što je hripavac?

Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) je klinički i javnozdravstveno važna, akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom.

Koji je uzročnik hripavca?

Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis. Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina, bakterije se brzo razmnožavaju i počinju stvarati toksine (pertusisni toksin PT) i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja.

Koji su simptomi hripavca?

Hripavac je dugotrajna bolest i u klasičnom tijeku može se podijeliti u tri stadija – kataralni, paroksizmalni i stadij rekovalescencije. Svaki traje oko dva tjedna, a ponekad i dulje.

Nakon inkubacije koja traje 6-20 dana (prosječno 9-10), nastupa kataralni stadij bolesti. On obično počinje postupno, blagog je tijeka i često sliči običnoj prehladi (hunjavica, crvenilo očnih spojnica, prozirna sekrecija iz nosa, kihanje, blagi kašalj i sl.). Razlikovanju pomaže činjenica da je tjelesna temperatura često normalna, a kašalj, umjesto da nestaje, postupno se pojačava.

Paroksizmalni stadij je karakterističan za hripavac i glavno mu je obilježje kašalj. Napadaji kašlja sve su češći, osobito noću, i mogu biti vrlo dramatični. Oboljeli odjednom počinje nezadrživo kašljati bez mogućnosti udaha, čineći se kao da će se ugušiti. Za to vrijeme u licu se zacrveni ili čak poplavi, oči su pune suza, usta otvorena, jezik isplažen i cure sline, oznojen je i nemiran.

Kad se stvarno čini da će se ugušiti, nastaje snažan, dubok i glasan udisaj, koji svojim zvukom podsjeća na glasanje magarca ili kukurikanje, po čemu je bolest u narodu i dobila ime. Tijekom iskašljavanja može se izbaciti malo žilave sluzi, a na kraju je oboljeli vrlo iscrpljen.

Važan simptom

Povraćanje poslije napadaja kašlja vrlo je često i predstavlja važan simptom u dijagnosticiranju bolesti u adolescenata i odraslih. Na vrhuncu ove faze bolesti oboljeli može imati i više od jednog napadaja tijekom svakog sata, a kašalj može biti provociran bilo čime: gutanjem, uzbuđenjem, tjelesnom aktivnošću, zvukom itd. Važno je napomenuti da se u novorođenčadi i mlađe dojenčadi klinička slika razlikuje od navedene.

U njih najčešće nema klasičnih napadaja kašlja, nego dijete odjednom prestane disati, poplavi, omlohavi, može dobiti i konvulzije, a onda se udisaji ponovno jave i postupno prelaze u normalno disanje. U navedenoj dobnoj skupini bolest je posebno teška i rizična te zahtijeva veliku pozornost.

Treći, rekovalescentni stadij (stadija oporavka), nastupa sa smirivanjem simptoma, smanjenjem broja napada i jačine kašlja, a ni izgled napada više nije tipičan. U odraslih oboljelih najčešće se ne mogu prepoznati i razlikovati pojedini stadiji.

Kako se prenosi hripavac?

Izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba, koja boluje od neprepoznatog hripavca, a prenosi se kapljičnim putem (prijenos dodirom sa zaraženim predmetima je rijedak).

Mogu li se javiti komplikacije?

Komplikacije pertusisa su raznolike i česte. Mogu proći bez većih problema, ali i ostaviti trajne posljedice, pa čak završiti i smrću (0,3 – 1,3 % smrtnih slučajeva kod dojenčadi). Glavne komplikacije su : prestanak disanja (apneja), sekundarne infekcije (upala pluća, upala srednjeg uha) i posljedice naprezanja kod kašlja (krvarenja iz nosa i drugim organima, pojava kile), a poseban su problem abnormalnosti središnjeg živčanog sustava (konvulzije, encefalopatija) koje se javljaju posebno u mlađe dojenčadi.

Kako se bolest dijagnosticira?

Dijagnozu hripavca nije uvijek lako postaviti. U pravilu na bolest treba posumnjati u svakog pacijenta s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, posebno kad nema ostalih pratećih simptoma npr. povišena tjelesna temperatura, glavobolja, osip i sl. Referentna dijagnostička metoda je dokazivanje uzročnika (bakterije) u sluzi uzete iz ždrijela (npr. brisom). Od ostalih metoda koristi se dokazivanje DNA bakterije i serološke metode (nalaz protutijela).

Zarazna bolest munjevito se širi Hrvatskom: Nije korona, teže pogađa djecu

Kako se liječi hripavac?

Liječenje se može podijeliti na simptomatsko i uzročno (antibiotsko). Obim, mjesto i vrijeme uvijek određuje liječnik, što za mlađu djecu znači obvezno bolničko liječenje. Uz simptomatsku terapiju (npr. terapija salbutamolom zbog smanjenja kašlja i bronhalne opstrukcije) i suportivne mjere (primjena kisika, hranjenje nazogastričnom sondom, izvlačenje sekreta, infuzija i sl.), bolest se uvijek liječi i antibioticima. Lijek izbora je eritromicin (4 doze dnevno u trajanju od 14 dana), ali se primjenjuju i novi makrolidni antibiotici npr. azitromicin koji ima prednost zbog kratkoće i jednostavnosti primjene (jednom dnevno 3 do 5 dana).

Može li se spriječiti obolijevanje od hripavca i njegovo širenje?

Preventivne mjere kod pertusisa su cijepljenje, izolacija i profilaksa. Cijepljenje je ključna preventivna mjera i u Hrvatskoj se sustavno provodi od 1959. godine prema obveznom kalendaru cijepljenja. Glavni cilj cijepljenja je smanjiti rizik od teških oblika hripavca među dojenčadi i malom djecom zbog velikog pobola i smrtnosti uzrokovanih hripavcem u ovoj dobnoj skupini.

Kemoprofilaksa antibioticima (davanje antibiotika zdravim osobama koje su u kontaktu s oboljelima) se preporučuje zbog smanjenja prijenosa uzročnika bolesti, osobito kod novorođenčadi i dojenčadi koje su izložene povećanom riziku od ozbiljne bolesti kao i kod djece koja nisu potpuno cijepljena (djeca mlađa od 7 godina koja su primila manje od 5 doza cjepiva).

Što se izolacije oboljelih tiče, preoporuka je da ona traje do isteka petog dana nakon početka antimikrobne terapije, a neliječene osobe treba izdvojiti tijekom 20 dana od nastupa simptoma.