U domovima mnogih Srba, umesto vasilice, na Mali Božić priprema se kovrtanj, okrugao obredni kolač sa rupom u sredini. On je karakterističan za mnoge dinarske krajeve, predeo Bosanske Krajine, Liku, Hrvatsku (Bilogorski kovrtanj), panonsko – pridunavsko područje, pa i za Šumadiju i delove zapadne i jugozapadne Srbije.
On se na jutro Malog Božića iznosi u štalu i stavlja se volu dešnjaku na rog, koji prethodno treba biti okrenut kka istoku. Na koju stranu zbaci kovrtanj, njive na toj strani treba orati i zasejati i rod će na njima biti dobar. Nakon toga domaćin sa najstarijim detetom lomi kovrtanj na 4 dela. Jedna četvrtina podeli se stoki, a od ostale tri četvrtine kuva se popara sa sirom i kajmakom koja se jede sa glavom i desnom plećkom od pečenice, što je domaćin sačuvao od Božića.
Ko nema štalu, lomi kovrtanj preko badnjaka koji stoji okićen u nekim kućama sve do Malog Božića.
Evo recepta za ovaj tradicionalni obredni hleb:
