Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (attention deficit hyperactivity disorder, ADHD) jest stanje za koje je karakterističan vrlo visok stupanj motoričke aktivnosti kao manifestacija vrlo visoke aktivnosti uma.
Uglavnom se smatra poremećajem, ali ne i bolešću.
Ljudi s ADHD-om imaju probleme s pažnjom, koncentracijom, impulzivnošću i hiperaktivnošću, no često su vrlo inteligentni i izrazito maštoviti.
Simptomi mogu biti teškoće u organiziranju i izvršavanju zadataka, održavanju fokusa na poslu ili školi, teškoće u sjedenju na mjestu, teškoće u slušanju drugih ljudi, teškoće u praćenju uputa ili zaboravljanju svakodnevnih stvari.
Neuklapanje u uobičajena pravila i odredbe društva oko njih ih čini na neki način nepogodnima, te se medicina bavi time u cilju “izlječenja” hiperaktivnosti.
Postoje tri podtipa ADHD-a:
nesmotreni tip (poteškoće s pažnjom),
hiperaktivni tip (poteškoće s hiperaktivnošću i impulzivnošću) te
kombinirani tip (poteškoće u oba područja).
Uz pravilno liječenje, mnogi ljudi s ADHD-om mogu naučiti upravljati simptomima i imati uspješan život u školi, poslu i društvenom životu. Tretman uključuje obrazovanje, psihološko savjetovanje, terapiju lijekovima, te promjene u stilu života.
Sve su životne dobi na meti
ADHD je neurobiološki poremećaj koji se obično javlja u djetinjstvu i može trajati u odraslu dob. No što je još važnije, nije karakterističan samo za djecu i mlade, već je prisutan i kod starije populacije.
Tako je Wall Street Journal prije tri godine izvijestio da je Timothyju Mitchellu, inženjeru američkog ministarstva obrane, dijagnosticiran ADHD u dobi od 60 godina.
Počeo je uzimati niske doze lijekova i stanje mu se poboljšalo za pola godine.
Međutim, liječnici ne vjeruju da je stvarna prevalencija tog stanja među starijim osobama porasla ili da se ono razvijalo tijekom godina.
Istraživanja pokazuju da mnogi ljudi imaju ADHD cijeli život, ali im je to stanje dijagnosticirano tek u starijoj dobi.
Mnogi su prije u životu pronašli načine za upravljanje ovim simptomima, ali su iznenada naišli na nove prepreke.
Simptom ADHD-a, kao poremećaja hiperaktivnosti, polako se smanjuje s godinama, ali problemi pažnje i (de)koncentracije ne nestaju.
Postotak slučajeva ADHD-a zabilježen kod osoba starijih od 50 godina iznosi čak 30%.
Jedan od izazova dijagnoze je taj što se kod starijih osoba simptomi pojavljuju slični bolestima povezanim sa starenjem i često se pripisuju znakovima demencije, a kod žena se smatralo da je u predmenopauzi.
Najčešći tretman za ADHD jesu stimulansi. No kod starijih osoba oni su rizičniji, jer mogu ubrzati rad srca i krvni tlak, pa ih treba pažljivo pratiti.
Simptomi ADHD-a rastu i nestaju ovisno o stresnim situacijama.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
