Prema studiji objavljenoj u ponedjeljak, prošle je godine više od 61.000 ljudi umrlo zbog vrućine tijekom rekordno vrućeg ljeta u Europi. Samim time, istaknuta je potreba za poduzimanjem više mjera kako bi se zaštitili od još smrtonosnijih toplinskih valova koji se očekuju u sljedećim godinama.
Najbrže zagrijavajući kontinent na svijetu doživio je najtoplije ljeto u povijesti 2022. godine, dok su zemlje bile pogođene ekstremno visokim temperaturama, sušama koje uništavaju usjeve i razornim požarima.
Eurostat, statistička agencija Europske unije, već je izvijestila o neuobičajeno visokom broju viška smrtnosti tijekom ljeta, ali izravna veza s vrućinom dosad nije bila kvantificirana.
Tim istraživača analizirao je podatke o temperaturi i smrtnosti od 2015. do 2022. godine za 823 regije u 35 europskih zemalja, što obuhvaća ukupno 543 milijuna ljudi.
Intenzivni toplinski valovi
Istraživači iz Barcelonskog instituta za globalno zdravlje i francuskog Instituta za zdravstvena istraživanja (INSERM) koristili su modele kako bi predvidjeli broj smrti koje su povezane s temperaturom za svaku regiju u svakom tjednu ljeta 2022. godine.
Prema njihovoj studiji, procijenjeno je da su 61.672 smrti povezane s vrućinom zabilježene između 30. svibnja i 4. rujna prošle godine. Naročito intenzivan toplinski val u tjednu od 18. do 24. srpnja prouzročio je više od 11.600 smrti.
“Znali smo za učinak vrućine na smrtnost nakon 2003., ali ovom analizom vidimo da još ima puno posla koji treba obaviti kako bi se zaštitila populacija”, kaže suautor studije Hicham Achebak, istraživač iz INSERM-a.
Godine 2003. zabilježeno je više od 70.000 viška smrti tijekom jednog od najgorih toplinskih valova u povijesti Europe.
Vrućina u našem susjedstvu
Prema studiji, prošle godine Francuska je zabilježila najveći porast temperature u usporedbi s prosjekom prethodnih ljeta, s povećanjem od 2,43 Celzijeva stupnja. Švicarska je bila blizu s porastom od 2,30 °C, zatim Italija s 2,28 °C i Mađarska s 2,13 °C.
Italija je imala najveći broj smrti povezanih s vrućinom – 18.010, slijede Španjolska s 11.324 i Njemačka s 8.173.
Većina umrlih bila je starija od 80 godina. Oko 63% umrlih zbog vrućine bilo je ženskog spola. Razlika je postala izraženija nakon 80. godine, kada su žene imale smrtnost 27% veću od muškaraca.
Prethodna istraživanja pokazala su da se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Dok se svijet zagrijao u prosjeku za gotovo 1,2 °C od sredine 19. stoljeća, prošle je godine Europa bila otprilike 2,3 °C toplija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
‘Moramo smanjiti ranjivost’
“Ako se ne poduzmu mjere za zaštitu ljudi od rastućih temperatura, do 2030. godine će se u Europi svakog ljeta dogoditi više od 68.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Do 2040. godine prosjek će se povećati na više od 94.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, a do 2050. taj bi broj mogao porasti na više od 120.000”, zaključak je studije.
“Ove prognoze temelje se na trenutnoj razini ranjivosti i budućim temperaturama. Ako poduzmemo vrlo učinkovite mjere, ta ranjivost može se smanjiti”, dodaje Achebak.
Raquel Nunes, stručnjakinja za zdravlje i klimu sa Sveučilišta Warwick (Engleska, UK), kaže da “studija ističe hitnu potrebu za djelovanjem kako bi se zaštitile osjetljive populacije od utjecaja toplinskih valova”.
Šest savjeta za održavanje figure tijekom ljetnih vrućina: Zvuči kao nemoguća misija, no ima načina
Temperatura se penje do 37
Prije dva dana u Hrvatsku je stigla anticiklona “Lucifer”. Temperature su i dalje u porastu.
DHMZ objavio je prognozu vremena za srijedu, a slično vrijeme nastavlja se do daljnjega.
Prevladavat će sunčano. Poslijepodne u unutrašnjosti porast naoblake, mjestimice uz umjerenu vjerojatnost za poneku kap kiše ili lokalni pljusak, osobito na sjeverozapadu.
Puhat će slab i umjeren, uglavnom u višim predjelima na udare jak jugozapadnjak, na Jadranu i jugo.
Najniža jutarnja temperatura većinom između 16 i 21, na Jadranu od 21 do 26 °C. Najviša dnevna temperatura od 32 do 37 °C2, objavio je DHMZ.
Stiže nam afrička vrućina: U ovo vrijeme izbjegavajte ‘prženje’ na suncu, posljedice su opasne!
Poduzmite sve potrebne korake
Srećom, postoje mjere koje možete poduzeti kako biste se zaštitili od štetnih učinaka.
Pijte dovoljno vode tijekom cijelog dana kako biste ostali hidrirani. Izbjegavajte alkohol i kofein jer mogu uzrokovati dehidraciju.
Ostanite u hladnim prostorijama koliko god je moguće tijekom najtoplijeg dijela dana. Ako nemate pristup klimatiziranim prostorijama, potražite javna mjesta kao što su tržnice, knjižnice ili trgovački centri s klimatizacijom.
Odaberite lagane, labave i svijetle materijale koji će vam pomoći da se rashladite. Nosite šešir ili kapu kako biste zaštitili glavu od sunca.
Nanesite kremu sa zaštitnim faktorom na izložena područja kože kako biste se zaštitili od opekotina od sunca. Nosite sunčane naočale s UV zaštitom kako biste zaštitili oči.
Smanjite intenzitet tjelesnih aktivnosti tijekom najtoplijeg dijela dana. Ako planirate aktivnosti na otvorenom, radije ih obavite rano ujutro ili kasno poslijepodne kada je temperatura niža.
Starije osobe, djeca, trudnice i osobe s kroničnim bolestima naročito su osjetljive na ekstremne vrućine. Redovito provjeravajte njihovo stanje i pobrinite se da imaju pristup hladu i dovoljno tekućine.
Pratite vremenske prognoze i upozorenja o ekstremnim vrućinama kako biste se pravovremeno pripremili. Slušajte lokalne vlasti i pridržavajte se njihovih smjernica za zaštitu od vrućine.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
