Normalni otkucaji srca u minuti u mirovanju i pri naporu

Šta bi trebalo da znate o otkucajima svoga srca? Čak i ako niste sportista, znanje o sopstvenim otkucajima srca može vam pomoći da pratite svoj nivo fizičke spremnosti, a svakako će vam pomoći da imate bolji uvid u sopstveno zdravstveno stanje i eventualni razvoj zdravstvenih problema.

Otkucaji vašeg srca ili puls predstavljaju broj otkucaja vašeg srca po minuti. Normalan broj otkucaja varira od osobe do osobe. Poznavanje svog normalnog broja otkucaja srca može biti važan pokazatelj srčanog zdravlja.

Kako starite, broj otkucaja srca, tj. vaš puls se može menjati i promeniti, a to ujedno može označavati i promenu u vašem srčanom stanju, kao i neko drugo stanje koje bi trebalo lečiti ili makar obratiti pažnju na njega.

Najbolja mesta za pronalaženje pulsa su:

  • zglobovi;
  • unutrašnja strana lakta;
  • leva ili desna strana vrata;
  • vrh stopala.

Da biste dobili najtačnije čitanje, stavite prst preko vaše tačke pulsiranja i brojite otkucaje 60 sekundi.

Broj otkucaja srca u mirovanju je kada srce pumpa najmanju količinu krvi koja vam je potrebna jer ste u stanju mirovanja, a ne u stanju fizičke aktivnosti, vežbanja, napora. Ako sedite ili ležite i mirni ste, opušteni i niste bolesni, vaši otkucaji će normalno biti između 60 i 100 otkucaja u minuti.

Broj otkucaja u minuti manji od 60 ne znači nužno medicinski problem. To bi mogao biti rezultat uzimanja određenih lekova, kao što su, na primer, beta blokatori. Niži broj otkucaja srca je takođe čest kod ljudi koji imaju puno fizičkih aktivnosti ili koji su sportisti. Aktivni ljudi obično imaju niži broj otkucaja srca zbog toga što je njihov srčani mišić u boljem stanju i ne mora da radi puno da bi održao regularni udar.

Umerena fizička aktivnost obično ne menja u značajnoj meri puls. Ako ste “fit”, može se promeniti na 40 otkucaja. Manje aktivni ljudi mogu imati broj otkucaja između 60 i 100. To je zbog toga što srčani mišić mora da radi mnogo više kako bi održao telesne funkcije.

Kako drugi faktori utiču na broj otkucaja srca?

Vazdušna temperatura: kada se temperatura i vlažnost povećavaju, srce pumpa malo više krvi, tako da se vaš puls može povećati, ali obično ne više od 5 do 10 otkucaja po minuti.

Položaj tela: dok odmarate, sedite ili stojite, vaš puls je obično isti. Ponekad, kada ustanete, prvih 15 do 20 sekundi vaš puls se može malo povisiti, ali nakon nekoliko minuta on će se ponovo umiriti.

Emocije: ako ste pod stresom, anksiozni ili izuzetno srećni ili tužni, vaše emocije mogu da podignu vaš puls.

Telesna težina i veličina tela: telesna težina i veličina obično ne menjaju puls; ako ste veoma gojazni, možete imati povišen puls u mirovanju više nego što je to normalno, ali obično ne više od 100.

Upotreba lekova: lekovi koji blokiraju vaš adrenalin (beta blokatori) imaju tendenciju da uspore vaš puls, dok će previše lekova za tiroidnu žlezdu podići broj otkucaja.

Kada se treba obratiti lekaru?

Ako ste na beta blokatorima kako biste smanjili broj otkucaja vašeg srca (ili donji pritisak) ili kako biste iskontrolisali abnormalni ritam (aritmija), vaš lekar može predložiti praćenje i beleženje vaših otkucaja. Kada redovno beležite broj svojih otkucaja to može pomoći lekaru da odredi da li treba da vam promeni dozu ili da pređe na neke druge lekove.

Ako je vaš puls veoma nizak ili ako imate povremene ponavljajuće epizode neobjašnjivih ubrzanih pulsiranja (visoka srčana frekvencija), naročito ako to izaziva da se osećate slabo ili da imate vrtoglavicu, onda to morate reći svom lekaru, koji će odlučiti da li je to hitan slučaj ili ne. Vaš puls je zapravo alat uz pomoć kojeg se stiče slika o vašem zdravlju.

Otkucaji srca – fiziološki aspekt

Srčana brzina otkucaja jeste brzina koja se meri brojem kontrakcija srčanog mišića u minuti. Broj otkucaja može biti različit u zavisnosti od fizikalnih telesnih potreba, uključujući potrebu za apsorpcijom kiseonika i izbacivanjem ugljen-dioksida. Broj otkucaja je obično jednak ili barem blizu pulsa koji se može izmeriti na bilo kojoj perifernoj tački. Aktivnosti koje mogu izazvati promene uključuju spavanje, anksioznost, fizičku vežbu, bolest, stres i ispijanje lekova.

Različite studije, kao i konsenzus stručnjaka, ukazuju na to da je normalan broj otkucaja srca kod odrasle osobe u rasponu od 50 do 90 otkucaja, dok Američka asocijacija za kardiovaskularna pitanja smatra da je broj normalnih otkucaja srca kod odrasle osobe od 60 do 100 otkucaja u minuti. Tahikardija je ubrzano otkucavanje i definiše se kao broj viši od 100 otkucaja u minuti u stanju mirovanja. Bradikardija je usporeno otkucavanje, definisano kao broj niži od 60 otkucaja u minuti u stanju mirovanja. Tokom sna, spori otkucaji sa opsegom od oko 40-50 otkucaja u minuti su uobičajeni i smatraju se normalnim. Kada srce ne otkucava u okviru normalnih obrazaca ili šablona, to se naziva aritmija. Abnormalnosti srčanih otkucaja ponekad indiciraju bolest.

Ritam srca u normalnim uslovima, regulisan je u potpunosti sinoatrijalnim čvorom, dok je srčana frekvencija ili broj otkucaja regulisana simpatičkim i parasimpatičkim ulazom (inputom) u sinoatrijalni čvor. Nevus accelerans nerv daje simpatički ulaz u srce oslobađajući norepinefrin na ćelije sinoatrijalnog čvora, a vagus nerv pruža parasimpatički ulaz u srce oslobađajući acetilholin na ćelije sinoatrijalnog čvora. Zbog toga, stimulisanje nerva accelerans zapravo povećava broj otkucaja, a stimulisanje nerva vagus smanjuje broj otkucaja.

Stimilusi centralnog nervnog sistema kao što su supstituisani amfetamini, na primer, povećavaju broj otkucaja. Depresanti centralnog nervnog sistema ili neki sedativi smanjuju broj otkucaja srca Postoje i neki sedativi koji sadrže ketamin, a on može uzrokovati simptome poput tahikardije. Postoji, generalno, mnogo situacija u kojima se broj otkucaja ubrzava ili usporava. Najčešći razlozi za ubrzanje su stimulusi poput endorfina i hormoni koji se oslobađaju iz mozga, a većina njih su oni koji su prisiljeni varenjem i procesuiranjem lekova.

Normalni otkucaji srca u mirovanju

Broj otkucaja srca u minuti u mirovanju ili puls je broj tzv. “udara” srca po minuti dok ste u stanju mirovanja, tj. kada odmarate, sedite, ležite.

Normalni otkucaji srca u minuti u mirovanju mogu se razlikovati od osobe do osobe. Ako znate koliko je vaš broj otkucaja, onda u svakom trenutku možete imati potrebno znanje o sopstvenom srčanom zdravlju.

Za odrasle ljude, normalan broj otkucaja je u opsegu, kao što smo rekli, od 60 do 100 udara u minuti. Obično se smatra da je niža frekvencija, tj. manji broj otkucaja srca znak da vaše srce radi efikasno i da je u boljoj formi. Na primer, sportisti mogu imati normalan broj otkucaja srca u mirovanju oko 40 po minuti.

Kako da proverite svoj normalan broj otkucaja srca?

Da biste proverili broj otkucaja srca trebalo bi da:

  • sednete i odmorite se oko 5 minuta;
  • okrenete svoj zglob tako da vam je dlan na gore;
  • potom pod prstom osetite mesto na zglobu gde je vaš puls;
  • kada ga osetite, brojite koliko puta osetite udarac u 30 sekundi, a zatim pomnožite sa dva.
  • ako ne možete da nađete svoj puls na zglobu, stavite dva prsta sa strane, na vašem vratu, odmah do dušnika; ako i dalje ne možete da nađete puls, zamolite nekog da vam izmeri.

Koji faktori mogu da utiču na broj otkucaja srca?

Mnoge stvari mogu da utiču na broj otkucaja srca uključujući:

  • fizičku aktivnost – ako se dosta krećete, vaš broj otkucaja će se povećavati;
  • nivo fizičke spremnosti (u kakvoj ste formi) – vaš broj otkucaja srca može biti niži ako ste u dobroj formi;
  • temperaturu vazduha – kada je vrućina, vaše srce pumpa brže;
  • emocije – broj otkucaja se menja ako ste pod stresom, previše tužni ili previše uzbuđeni;
  • lekove – neki lekovi mogu da povećaju broj otkucaja (na primer, lekovi za tiroidnu žlezdu);
  • starost – sa starošću broj otkucaja i regularnost pulsa mogu biti promenljivi i mogu biti znak srčanih problema.

Ako je broj otkucaja srca u mirovanju normalan, da li to znači da je i krvni pritisak normalan?

Vaš broj otkucaja srca u mirovanju nema nikakve veze sa vašim krvnim pritiskom. Jedini način da proverite svoj krvni pritisak jete da ga direktno izmerite.

Ako je broj otkucaja srca u mirovanju spor, da li je to opasno?

Neki ljudi mogu imati broj otkucaja srca u mirovanju 40 po minuti ako su u dobroj formi. Ali, spor puls takođe može biti znak problema. Ako niste sigurni ili imate vrtoglavice, kratak dah, onda treba da posetite lekara.

Ako je broj otkucaja srca u mirovanju brz, da li je to opasno?

Brži otkucaji srca u mirovanju mogu biti znak problema. Posetite lekara.

Normalni otkucaji srca pri naporu

Broj otkucaja srca raste tokom vežbanja. Kada se bavite fitnesom veoma je važno da ne preopteretite srce. Međutim, osoba mora da poveća broj otkucaja srca dok vežba kako bi pribavila više kiseonika i energije za ostatak tela.

Dok broj otkucaja srca raste kao rezultat fizičke aktivnosti, ukupno smanjenje ciljnog broja otkucaja srca je moguće tokom vremena. To znači da će srce raditi manje kako bi pribavilo neophodne nutritijente i kiseonik različitim delovima tela, što ga čini mnogo efikasnijim.

Kardiovaskularni treninzi (popularni karditreninzi) imaju za cilj da smanje ciljni broj otkucaja srca. Idealna ciljna srčana frekvencija se smanjuje sa godinama. Takođe vredi napomenuti maksimalni broj otkucaja. Maksimalni broj otkucaja demonstrira potpunu sposobnost srca i obično se postiže putem vežbi visokog intenziteta.

Neke asocijacije tvrde da je maksimalni broj otkucaja srca tokom napora i vežbanja oko 220 otkucaja u minuti minus godine života osobe kojoj se frekvencija meri.

Pošto telo svake osobe reaguje drugačije na vežbanje, ciljni broj otkucaja srca je prikazan u okviru opsega poznatog i kao zona ciljnog broja otkucaja srca (target heart rate zone).

Osobe od 20 godina starosti mogu imati od 100 do 170 otkucaja.

Osobe od 30 godina mogu imati od 95 do 162.

Osobe od 35 godina starosti mogu imati od 93 do 157 otkucaja.

Osobe od 40 godina mogu imati od 90 do 153.

Osobe od 45 godina mogu imati od 88 do 149.

Osobe od 50 godina mogu imati od 85 do 145 otkucaja.

Abnormalni srčani ritmovi

Brzina srca nije jedini faktor koji treba imati na umu kada razmatrate svoje zdravstveno stanje. Veoma je važan i sam ritam srčanih otkucaja. Srce bi trebalo da udara u ujednačenom ritmu.

Srčani mišić ima električni sistem koji mu govori kada treba da udari i pumpa krv u telo. Neispravan električni sistem može da dovede do abnormalnog srčanog ritma.

Ostali čitaju i ovo: