Iako je medicina u mnogočemu napredovala pa tako i u liječenju moždanog udara, opterećenje moždanim udarom raste, osobito za žene. Također je u porastu stopa bolesnika mlađih od 55 godina koji dožive moždani udar, što je posljedica porasta vaskularnih čimbenika rizika u mlađoj životnoj dobi.
Prema procjenama, jedna od četiri osobe doživjet će moždani udar, a o koliko je ozbiljnoj bolesti riječ, govori podatak o 6,5 milijuna umrlih godišnje.
Nažalost, ni Hrvatska nije pošteđena ove porazne statistike, a posebno je moždani udar poguban za žene. Naime, moždani udar drugi je uzrok smrtnosti žena u Hrvatskoj. Godišnje od moždanog udara umre tri tisuće žena i oko dvije tisuće muškaraca.
Važnost prevencije
Američko društvo za srce prije 20 godina pokrenulo je kampanju “Go Red for Women”, kako bi osvijestilo važnost prevencije moždanog udara promjenom životnog stila i osvješćivanjem i liječenjem čimbenika rizika.
U Hrvatskoj je prije šest godina pokrenuta javnozdravstvena kampanja Dan crvenih haljina kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Kampanju predstavlja silueta žene u crvenoj haljini, a ti simboli nisu slučajno odabrani. Naime, haljina predstavlja univerzalnu sliku žene, a crvena boja je izabrana kao boja zdravlja, života, ali i upozorenja. Onoga na što stručnjaci godinama upozoravaju, jer koliko god porazna statistika bila, potrebno je uvijek iznova ponavljati važnost prevencije.
Najdugovječniji ljudi konzumiraju ovaj obrok svaki dan: Idealan je za sve uvjete
Dodatni alarm
“Čak 80 posto moždanih udara može se prevenirati samoregulacijom vaskularnih čimbenika rizika. Naime, kod žena je moždani udar najčešće prvi ishemijski događaj. Kod muškaraca je to infarkt srca, kod žena moždani udar”, objasnila nam je prof. dr. sc. Arijana Lovrenčić Huzjan, specijalistkinja neurologije, supspecijalistkinja za cerebralno-vaskularne bolesti te jedna od organizatorica Dana crvenih haljina.
Ova brojka zaista je obećavajuća uzmemo li u obzir da samo trebamo promijeniti životne navike, a njihovim poboljšanjem ne samo da će se spriječiti razvoj čimbenika za nastanak moždanog udara nego će se općenito pospješiti kvaliteta života, a time i smanjiti rizici za nastanak ostalih bolesti.
Zbog toga se prvog petka u veljači održava ova hvalevrijedna akcija kojom se želi potaknuti žene da se počnu brinuti o svom zdravlju, posebice kada govorimo o zdravlju srca, krvnih žila i mozga.
“Akciju smo pokrenuli prije šest godina kako bismo žene osvijestili o važnosti brige za vlastito, žensko zdravlje. Podaci pokazuju da je nažalost moždani udar drugi uzrok smrtnosti žena u Hrvatskoj. Godišnje tri tisuće žena umre od moždanog udara. Nezdrav način života i nedovoljna briga o vlastitom zdravlju dovode do većeg broja čimbenika rizika za njegov nastanak i zbog toga imamo tu visoku stopu moždanih udara u Hrvatskoj i visoku smrtnost. Struka je unaprijedila mogućnosti liječenja moždanog udara, međutim, za liječenje je važno da osoba i njezina okolina prepoznaju simptome moždanog udara, a važna je i pravodobna reakcija kako bi oboljela osoba bila dovezena što ranije u zdravstvenu ustanovu u kojoj se može pružiti djelotvorno liječenje”, ističe dr. Lovrenčić Huzjan.
Alarm se pali i zbog dobne granice pacijentica koja je sve niža. Zbog toga stručnjaci ulažu sve više napora kako bi skrenuli pozornost i došli do što većeg broja žena ne bi li uvele promjene u svoj način života.
Plastične posude za hranu mogu biti izuzetno opasne: Posebno za jednu vrstu ljudi
Stil života
“Kad je riječ o vaskularnim čimbenicima, oni su poznati, ali osobe nisu dovoljno svjesne njihove važnosti. Vidimo da se moždani udar pomaknuo na mlađu životnu dob, ali ne zbog nekakvih rijetkih uzroka nego zato što su ti čimbenici rizika sve više prisutni u mlađoj populaciji. Učestalo vidimo mlade bolesnike s teškim, prvim moždanim udarom u životu, nesvjesne svojih rizika”, upozorava prof. dr. sc. Arijana Lovrenčić Huzjan.
Dodaje i kako su kod žena, osim uobičajenih vaskularnih rizika, prisutni i neki rizici koji su specifični za njih, vezani uz reporoduktivno zdravlje.
“Ti su rizici vezani uz generativno razdoblje žene i primjenu hormonske terapije. Tu su zatim rizici vezani uz trudnoću, porođaj i rano postporođajno doba, u kojem nastaju brojne promjene, a također tu se vežu i hipertenzivne bolesti trudnoće koje povećavaju nastanak rizika u to doba. Redovite kontrole kod ginekologa smanjuju rizik jer se odmah uvodi i terapija.”
Iako je broj žena koje pogađa moždani udar i dalje prevelik, brojke koje govore da se 80 posto moždanih udara može spriječiti prevencijom daje stručnjacima u medicini vjetar u leđa da se još više i još glasnije bore za informiranje i educiranje o prevenciji.
“Ono što posebno želimo naglasiti u ovoj kampanji jest da rizici koji se vežu uz stil podrazumijevaju pušenje cigareta, nezdrav stil života s premalo kretanja, znači nedovoljno fizičke aktivnosti uz prekomjernu tjelesnu težinu, nezdravu prehranu koja uključuje nezdrave masnoće, a ne uključuje dovoljnu količinu zelenog povrća, voća, zdrave masnoće, orašaste plodove, maslinovo ulje i ne uključuje ribu. Imamo i rizike koji su vezani uz kronične bolesti koje su izraženije kod žena kao što je npr. hipertenzija. Osobe s hipertenzijom često nisu svjesne da imaju povišeni krvni tlak jer se dobro osjećaju sve dok tlak ne bude previsok”, govori nam dr. Lovrenčić Huzjan.
Med se ne kvari lako, ali ga u jednom slučaju nikako ne konzumirajte
Zanemaruju simptome
No problem je, kaže, što osobe koje znaju da imaju povišeni krvni tlak često neadekvatno liječe taj tlak i uzimaju lijekove dok s druge strane ne kontroliraju taj tlak, tako da on nije u nekim zadovoljavajućim vrijednostima.
“Tu je i diabetes mellitus, šećerna bolest koja je također izraženija i ima veći učinak kod žena, zatim povišena razina masnoća u krvi, dislipidemija kao metabolički poremećaj koji ima utjecaj na razvoj ateroskleroze. Kod žena postoje još neki rizici koji su izraženiji nego kod muškaraca, a to je psihosocijalni stres i depresija. Nepravilan srčani rad, fibrilacija atrija, velik je rizik za nastanak moždanog udara, a raste s porastom dobi i izraženiji je kod žena, pogotovo kod starijih žena. Moždani udar uzrokoavan fibrilacijom atrija uvijek je teži, veći je motorički deficit, odnosno oduzetost”, ističe dr. Lovrenčić Huzjan.
Naglašava i kako je jedan od većih problema prekasni dolazak u zdravstvenu ustanovu. Žene češće zanemaruju simptome i ne traže hitnu medicinsku skrb. Moždani udar nastaje naglo. Žene koje žive same, često u starijoj dobi, kada nastupi teški moždani udar, najčešće padnu na pod, ostanu zatvorene u kući i ne mogu pozvati pomoć i nažalost budu prekasno dovezene u zdravstvenu ustanovu, zbog čega im se ne može pružiti adekvatno liječenje.
“Cilj je naše akcije osvijestiti žene o vaskularnim čimbenicima rizika i da uopće razmišljaju i brinu se o svom zdravlju. Moždani udar nije nešto što će se dogoditi nekom drugom, nego se može dogoditi bilo komu, u bilo kojoj životnoj dobi, pa i u mlađoj”, tvrdi dr. Lovrenčić Huzjan.
Osim toga, ističe i neke općenite simptome zbog kojih bi osoba morala odmah potražiti liječničku pomoć. To su naglo nastala oduzetost jedne strane tijela, slabost jedne strane lica, smetnje u govoru, naglo nastale smetnje vida, naglo nastala vrtoglavica uz smetnje ravnoteže, nagla i iznenadna glavobolja koja bude obično jaka kao nikad do tog trenutka.
Peršin se ne stavlja na jelo samo zbog ukrasa, kuhari ga dodaju iz puno bitnijeg razloga
Motorički oporavak
“Žene imaju i neke manje specifične simptome, međutim, kad god netko posumnja da je riječ o moždanom udaru, važno je dovesti takvu osobu što ranije u zdravstvenu ustanovu kako bismo mi koji smo profesionalci procijenili je li doista tako”, napominje profesorica Arijana Lovrenčić Huzjan.
No, unatoč dobrim liječničkim prognozama u ranom liječenju, postoje cjeloživotne posljedice koje se nikako ne smiju zanemariti, a koje itekako utječu na život pacijentice, ali i njezinih bližnjih.
“Danas postoji stvarno djelotvorno liječenje, tzv. reperfuzijsko liječenje kojim se brzo uspostavlja cirkulacija, i ako se ono primijeni rano, može dovesti do dobrog motoričkog oporavka, međutim, nije sam cilj oporavak motoričkih funkcija jer naš mozak radi puno više od toga. Moramo ipak računati na to da će velik dio bolesnika razviti demenciju nakon moždanog udara ili depresiju, može razviti kroničnu bol ili epilepsiju. Preživljeni moždani udar značajno utječe na kvalitetu života.
Osoba koja preživi moždani udar mora se vratiti u život, ako je riječ o mladim, radno aktivnim ljudima pred kojima je karijera, obitelj, onda naravno da će oni imati smetnje u aktivnom uključivanju u daljnji život. Naš je cilj, koliko god mi možemo dobro liječiti moždani udar, zapravo spriječiti moždani udar i omogućiti osobama zdrav život. Stoga je vrlo važno razmišljati o svom zdravlju jer to nam jamči zdrav mozak u budućnosti.
Svakodnevno možemo utjecati na svoje zdravlje, odabirom prehrane, kuhanom hranom s povrćem, nemasnim mesom ili ribom, začinjavanjem maslinovim uljem. Možemo povećati fizičku aktivnost tako da se prošećemo ili spustimo niz stepenice umjesto upotrebe lifta. Pušačima savjetujemo prestanak pušenja. Puno se toga može učiniti ako samo razmišljamo kako poboljšati svoje zdravlje”, napominje dr. Lovrenčić Huzjan.
Upravo zbog toga brojni stručnjaci ne prestaju naglašavati važnost preventive, posebno kod žena, jer neki oblici moždanog udara razvijaju specifičnu kliničku sliku iza koje često ostaje niska kvaliteta života.
Kornelija pokazala sasvim drugačiju primjenu kamilice: ‘Stalno ćete ga koristiti’
Narušeni odnosi
“Rezultati kliničkih ispitivanja procjenjuju djelotvornost liječenja moždanog udara mjerenjem motoričkog deficita i samostalnosti u životu kao posljedice uzetosti tri mjeseca nakon primijenjenog liječenja. Međutim, ishod moždanog udara nije samo uzetost ekstremiteta i smetnje vida ili govora. Posljedice moždanog udara značajno utječu na kvalitetu života, kao što sam rekla, posljedice mogu biti i demencija i depresija, kronična bol, smanjena kvaliteta života. Moramo računati na mlade osobe, njihove karijere, partnere, njihove obitelji, prijatelje, socijalne kontakte te kontakte s kolegama.
Svi će ti odnosi biti narušeni kao posljedica moždanog udara. O moždanom udaru razmišljamo kao o motoričkom deficitu jer se on vidi i mjeri, rehabilitaciji deficita, međutim, sve ovo ostalo sigurno smanjuje kvalitetu života i tu moramo oboljelim osobama pružiti podršku. Najviše od svega bi trebali podršku dobiti u obitelji, a to je nekada i najteže. Zato više od svega apeliramo da se to ne dogodi, da ne gledamo moždani udar samo kroz oduzetost, a primjerice ostala je demencija, pa da se može reći uspjeli smo liječenjem to smanjiti. Sprečavanjem moždanog udara možemo osobama puno više dati iako trenutno nitko o tome na taj način ne razmišlja. Stoga je važno osvijestiti rizike i djelovati na njih kako bismo omogućili zdrav život u budućnosti”, objašnjava Lovrenčić Huzjan.
Upravo zato je i pokrenuta cijela akcija, a zahvaljujući medijskim istupima stručnjaka, kao i samih bolesnica koje su preboljele moždani udar i skupile hrabrost istupiti u javnost kako bi ispričale svoju priču, nastoje se osvijestiti i mlade osobe kako i one mogu dobiti moždani udar, ali i da se većina moždanih udara može spriječiti vođenjem brige o vlastitom zdravlju.
Ljudi počeli stavljati kuglu od aluminijske folije u sušilicu za rublje: Razlog je vrlo zanimljiv
Nosi crveno
“Medijski istupi stručnjaka koji se bave ovim problemom pridonose takvom načinu življenja, a gotovo svi naši kolege neurolozi diljem Hrvatske su nas podržali i u svojim sredinama organizirali ovu akciju i mislim da je cijela zemlja u ovome. U srijedu 31. siječnja održala se akcija preventivnih pregleda na Cvjetnom trgu, kao i razgovori stručnjaka s građanima, mjerio se krvni tlak. U četvrtak 1. veljače održan je stručni skup koji je namijenjen zdravstvenim radnicima, a tema ovogodišnjeg skupa je povezanost moždanog udara i neuroloških bolesti. U petak 2. veljače planirana je završna svečanost žena koje su preboljele moždani udar, a koje će nositi reviju crvenih haljina hrvatskih dizajnera”, otkrila nam je dr. Lovrenčić Huzjan.
Upravo zato Hrvatsko neurološko društvo i Hrvatsko društvo za spolne razlike u neurološkim bolestima već šestu godinu zaredom organiziraju javnozdravstvenu akciju Dan crvenih haljina. Suorganizatori ove važne edukacijske kampanje su Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Akcija se održava pod pokroviteljstvom Ureda predsjednika, Ministarstva zdravstva i gradonačelnika Zagreba.
Na društvenim mrežama akciju će obilježavati hashtag #nosicrveno koji poziva sve da u petak 2. veljače odjenu nešto crveno i tako pruže podršku ovoj plemenitoj akciji.
Jednostavna tehnika kod problema sa spavanjem pomaže s još nekoliko stvari
Sa stresom se žena treba naučiti nositi
Vrlo značajan čimbenik rizika za žene predstavlja i stres s kojim se žene nose, a u razgovoru s prof. dr. sc. Arijanom Lovrenčić Huzjan doznali smo i kada je najbolje započeti s prevencijom.
“Stres je zasigurno za žene značajniji čimbenik rizika u odnosu na muškarce, sa stresom se treba naučiti nositi. Povećanje fizičke aktivnosti, pogotovo u prirodi uz druženje, ima velike dobrobiti i sigurno može utjecati barem djelomično na taj stres i na način na koji se nosimo s njim. Preventivu je najbolje započeti od rođenja, zato i želimo osvijestiti žene jer nekako žene su glave obitelji, žena će organizirati kućanstvo izborom prehrane i djeca će biti naučena jesti kuhanu hranu, ribu, neće tražiti dostave nezdrave hrane, pržene krumpiriće i slično, bit će naučena na zdrav način prehrane kao životni stil i tu je najbolji početak. Nakon toga tu su i vrtići koji se brinu da se takva prehrana nastavi, nakon toga ide škola gdje se organiziraju topli obroci koji su opet zeleni i na taj način se formira ličnost i tako možemo od djetinjstva djelovati na promjenu stavova i navika.”
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
