Sindrom sagorijevanja, poznat i kao “burnout” sindrom, predstavlja kronično stanje koje se razvija kada se tijelo i um suoče s pretjerano visokim razinama stresa i zahtjeva, a da pritom ne mogu pronaći učinkovite strategije suočavanja. Kao što je naglasio pukovnik izv. prof. dr. Radomir Samardžić, koji predstavlja Kliniku za psihijatriju Akademije medicinskih znanosti.
“Ovo stanje često se javlja kod osoba koje su izrazito predane poslu, postavljaju si visoke standarde te su idealistički orijentirane prema svojim zadacima. To može uključivati menadžere, zdravstvene radnike, vojno osoblje, učitelje, socijalne radnike, kao i sportaše. Oni se često žrtvuju za posao, što ih može dovesti do emocionalne iscrpljenosti, osjećaja besmislenosti i gubitka motivacije”, poručio je Samardžić, a prenosi Mondo.
Kako bi se zaštitili od sindroma izgaranja, važno je provesti niz preventivnih mjera. To uključuje usvajanje opuštajućih rituala, poput meditacije, vježbanja ili čitanja inspirativnih tekstova.
Kako se nositi s ‘bolesti današnjice’?
Redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana i dovoljno sna također su ključni faktori koji mogu pomoći u jačanju otpornosti organizma na stresne situacije. Također je važno postaviti jasne granice između poslovnog i privatnog života te naučiti reći “ne” kada je potrebno, kako bi se izbjeglo pretjerano opterećenje poslovnim obavezama.
Osim toga, odvajanje vremena od tehnologije može biti izuzetno korisno. Previše vremena provedenog pred ekranima može izazvati dodatni stres i ometati oporavak. Stoga je važno odabrati aktivnosti koje nemaju veze s poslom, poticati kreativnost i omogućiti sebi vrijeme za opuštanje i regeneraciju.
Franka je zbog ‘bolesti današnjice’ odustala od posla iz snova: ‘O tome ljudi ne pričaju’
Simptomi sindroma sagorijevanja mogu biti emocionalne i fizičke prirode. Emocionalni simptomi uključuju osjećaje apatije, frustracije, depresije, bijesa te negativnih stavova i cinizma prema poslu. S druge strane, fizički simptomi mogu obuhvatiti glavobolje, poremećaje spavanja, želučane tegobe, kronični umor, bolove u mišićima, visoki krvni tlak te česte prehlade.
Kao što ističe doktor Samardžić, važno je prepoznati rane znakove sindroma sagorijevanja i poduzeti odgovarajuće korake kako bi se izbjeglo pogoršanje stanja. Redoviti odmori, uravnotežena prehrana, aktivnosti koje potiču kreativnost i opuštanje te postavljanje granica u poslovnom i privatnom životu ključni su elementi u prevenciji i liječenju ovog sindroma.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
