ŠKRIPITE ZUBIMA DOK SPAVATE? Ovo stanje može biti bezopasno, ali ponekad može dovesti do niza neželjenih posljedica

Bruksizam, također poznat kao stiskanje ili škrgutanje zuba, neuobičajen je i nehotičan oblik pokreta čeljusti u kojem osoba stišće ili žvače zube, najčešće tijekom spavanja. To se stanje može pojaviti i tijekom dana kada je osoba pod stresom ili anksiozna.

To stanje nije samo neugodno za nekoga tko je s vama u postelji, već može uzrokovati i određene zdravstvene probleme jer prilikom škripanja koristite jaču silu nego kad inače žvačete.

Postoje dvije vrste bruksizma, prva uključuje pomicanje donje čeljusti i to može biti dosta glasno, a druga se odnosi na stiskanje zubima pri čemu nema pomicanja donje čeljusti pa je tiho.

Bruksizam može uzrokovati razne simptome, npr. bolove u čeljusti, glavobolje, osjetljivost zuba, abraziju zuba, pukotine na zubima, bolove u uhu, mišićni umor lica, kao i probleme sa spavanjem.

Prije se vjerovalo da bruksizam uzrokuje neusklađenost gornjeg i donjeg zubnog niza, no novija istraživanja pokazuju da je bruksizam zapravo psihički uvjetovan te da je uzrokovan našim unutarnjim problemima poput pretjeranog stresa, napetosti i tjeskobe kojima smo često izloženi uslijed suvremenog ubrzanog tempa života i rada.

Prema tome, uzroci su različiti, ali najčešći su stres, anksioznost, depresija, loše držanje zuba, nepravilan zagrižaj, alkohol i droge.

Veliku ulogu ima i genetika koja je uzrok škripanja zubima u 40-60% slučajeva. Škripanje zubima dvostruko je češće kod pušača nego kod nepušača, a uzroci mogu biti i lijekovi, droga i alkohol.

Bruksizam uzrokuje prekomjerno trošenje i pucanje zuba, bolove u zubima, čeljusti, čeljusnim zglobovima i glavobolje.

Liječenje bruksizma može uključivati nošenje zaštitne opreme za zube, poput noćne straže, promjene navika i načina života te terapiju za upravljanje stresom. Također, u nekim slučajevima, liječnik može propisati lijekove ili fizikalnu terapiju kako bi se ublažili simptomi.