STRUČNJACI OTKRILI: Ova posebna krvna grupa ima veću vjerojatnost za pojavu moždanog udara

Autor: Zlatko Govedić

Osobe s jednom od krvnih podgrupa grupe A imaju veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar prije 60. godine, u usporedbi s osobama s drugim krvnim grupama, zaključak je nove studije.

Krvne grupe opisuju bogatu raznolikost kemikalija prikazanih na površini naših crvenih krvnih stanica. Među najpoznatijima su oni nazvani A i B, koji mogu biti prisutni zajedno kao “AB”, pojedinačno kao “A” ili “B”, ili uopće nisu prisutni kao “0”.

Čak i unutar ovih glavnih krvnih grupa, postoje suptilne varijacije koje proizlaze iz mutacija odgovornih gena.

U studiji objavljenoj prošle godine, istraživači genomike otkrili su jasnu vezu između gena za podgrupu A1 i ranog početka moždanog udara.

Istraživači su prikupili podatke iz 48 genetskih studija, koje su uključivale otprilike 17.000 ljudi s moždanim udarom i gotovo 600.000 osoba iz kontrolne skupine bez moždanog udara. Svi sudionici bili su u dobi od 18 do 59 godina.

Pretraživanje cijelog genoma otkrilo je dvije lokacije snažno povezane s ranijim rizikom od moždanog udara. Jedan se poklopio s mjestom gdje se nalaze geni za krvnu grupu.

Druga analiza specifičnih tipova gena krvne grupe zatim je otkrila da su ljudi čiji je genom kodiran za varijaciju grupe A imali 16% veću vjerojatnost za moždani udar prije 60. godine, u usporedbi s populacijom drugih krvnih grupa.

Za one s genom za podgrupu 01 rizik je bio manji za 12%.

Istraživači su, međutim, primijetili da je dodatni rizik od moždanog udara u ljudi s krvnom grupom A malen, tako da nema potrebe za dodatnim oprezom ili probirom u toj skupini.

“Još ne znamo zašto bi krvna grupa A predstavljala veći rizik, ali to vjerojatno ima veze s čimbenicima zgrušavanja krvi poput trombocita i stanica koje oblažu krvne žile, kao i drugih cirkulirajućih proteina, koji svi igraju ulogu u razvoju krvnih ugrušaka. Jasno je da još moramo istraživati kako bismo razjasnili mehanizme povećanog rizika od moždanog udara”, zaključuje autor studije i vaskularni neurolog Steven Kittner sa Sveučilišta Maryland (SAD).

Autor:Zlatko Govedić

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.

Read More