Antioksidansi su spojevi koji pomažu organizmu u borbi protiv štetnih slobodnih radikala – nestabilnih molekula koje se prirodno stvaraju u tijelu za metaboličkih procesa ili se mogu unositi iz vanjskih izvora poput zagađenja zraka, duhanskog dima ili nezdrave prehrane.
Slobodni radikali imaju visoko reaktivne atome ili molekule koji mogu oštetiti stanice, proteine i DNK. Ta se oštećenja nazivaju oksidativnim stresom i mogu pridonijeti razvoju različitih bolesti, poput srčanih bolesti, raka, neurodegenerativnih poremećaja itd.
Štetna oksidacija
Oksidativni stres nastaje kada se elektron “ukrade” iz važne biokemijske strukture, kao što je baza u genetskom kodu ili aminokiseline koje čine proteine.
Jednostavne promjene DNK mogu transformirati bazu promjenom njenog ponašanja tako da više ne ispisuje isti niz. Promjena dijelova proteina može smanjiti vjerojatnost da će se razgraditi, potencijalno dopuštajući im nakupljanje u otrovne nakupine. Oksidacija masti koje čine stanične membrane može ih učiniti manje fleksibilnima, skraćujući im životni vijek ili čineći ih manje sposobnima za obavljanje svog posla.
Iako naša tijela imaju mehanizme za popravak tih štetnih promjena, kako starimo problemi se počinju gomilati. Povećava se broj mutacija, gomilaju se proteinske naslage i povećava se rizik od bolesti.
Čak i u najboljem slučaju, oksidativni stres može značajno pridonijeti procesima starenja koje svi uzimamo zdravo za gotovo. Sijedu kosu i bore možda je nemoguće izbjeći, ali kemijski procesi koji privlače i kradu poneki elektron tu i tamo zasigurno čine stvari dramatičnijima.
Uzroci oksidativnog stresa
Kao posljedica tipičnih metaboličkih procesa, naše tijelo prirodno proizvodi niz kemijskih spojeva koji se nazivaju slobodni radikali. To uključuje reaktivne vrste kisika kao što je vodikov peroksid, koji je i destruktivna i, u nekim okolnostima, korisna signalna molekula.
Za borbu protiv tih reaktivnih vrsta, naša tijela također proizvode enzime s antioksidativnim svojstvima, kao što je superoksid dismutaza. Takvi enzimi drže slobodne radikale koje proizvodimo pod kontrolom, bilo brzom zamjenom izgubljenih elektrona ili uklanjanjem radikala prije nego što mogu uzrokovati štetu.
No naše okruženje također može biti izvor slobodnih radikala: upijanje zagađivača, uključujući dim cigareta i otrovne metale, može nadvladati prirodnu obranu našeg tijela i povećati oksidacijska oštećenja.
Kako djeluju antioksidansi?
Antioksidansi djeluju tako da neutraliziraju slobodne radikale, sprečavajući ih da oštete stanice i molekule u tijelu. Oni doniraju elektrone slobodnim radikalima i stabiliziraju ih, čime smanjuju njihovu štetnost. Antioksidansi također mogu regenerirati druge antioksidanse, kao što je vitamin E, čime poboljšavaju ukupnu antioksidativnu obranu organizma.
Neke uobičajene vrste antioksidansa jesu: vitamin C, vitamin E, beta-karoten, likopen, selen, cink i dr. Ti se spojevi mogu naći u raznim namirnicama, uključujući svježe voće i povrće, orašaste plodove, sjemenke, integralne žitarice i ribu.
Antioksidansi mogu imati sljedeće koristi za organizam:
Smanjuju oksidativni stres i potiču zdravlje stanica.
Jačaju imunosni sustav i pomažu u borbi protiv infekcija.
Smanjuju rizik od kroničnih bolesti poput srčanih bolesti, dijabetesa i određenih oblika raka.
Pomažu u održavanju zdravlja mozga i smanjuju rizik od neurodegenerativnih poremećaja poput Alzheimerove bolesti.
Štite kožu od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima i potiču zdrav izgled.
Napomena:
Važno je imati uravnoteženu prehranu bogatu antioksidansima kako bi se osiguralo dobivanje dovoljne količine ovih korisnih spojeva. Raznolika prehrana koja sadrži različite voće, povrće, orašaste plodove i sjemenke može pružiti širok spektar antioksidansa koji podržavaju zdravlje organizma.
Trebaju li nam dodaci prehrani?
Između vlastitih enzima i antioksidansa koje unosimo hranom, naša su tijela što je moguće bolje opremljena za suzbijanje oksidativnog stresa.
Nažalost, samo dodavanje antioksidansa u prehranu nije rješenje koje nam može pomoći da se zaštitimo od slobodnih radikala. Prvo, dodavanje više donora elektrona neće nužno smanjiti “krađu” elektrona. Što je još važnije, studije provedene desetljećima nisu pronašle dokaze da antioksidansi mogu smanjiti rizik od lošeg zdravlja ili se boriti protiv starenja.
Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se otkrilo zašto dodatni antioksidansi ne smanjuju oksidativni stres u tijelu te je li moguće usporiti te procese.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
