UTJECAJ COVID-a NA MOZAK: Ulaz u strukturu mozga koje nam omogućuju spoznajni i emiconalni život
Autor: T.Š.
Utjecaj COVID-a na mozak te utjecaj digitalnih tehnologija na rad i razvoj mozga dio su tema koje će se obrađivati u 20. Tjednu mozga koji se ove godine održava u on-line obliku.
“Znanost ima velike izazove o pitanju utjecaja COVID-a na mozak, mnogo se radi na tom području. Istraživanja su rađena na pacijentima koji su imali težu kliničku sliku, zatim prikazi slučajeva i slično”, rekla je gošća HRT-ove emisije Dobro jutro, Hrvatska dr. sc. Iris Žunić Išasegi, dr. med. s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.
“Poznat je i uočljiv simptom gubitak njuha. Njušni živac je prvi moždani živac, odnosno “direktni izdanak mozga”, pretpostavka je da je to ulazak virusu u ostale strukture mozga s obzirom na to da su one kompleksno povezane. Možda je to ulaz u strukture mozga koje nam omogućuju spoznajni i emocionalni život. Postoje saznanja da utječe na smanjenje koncentracije, donošenje odluka, iritabilnost, umor i sl., određene studije postoje i govore u prilog da ima utjecaja”, rekla je Žunić Išasegi.
Na pitanje koliko će dugo trajati istraživanja kako bismo došli do prvih rezultata, doc. dr. sc. Ana Katušić s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga rekla je da su potrebna longitudinalna istraživanja, što znači da će se pratit isti ispitanici tijekom duljeg razdoblja kako bi se vidjelo ima li situacija u kojoj se sada nalazimo utjecaja na moždane funkcije koje nas čine čovjekom.
Može li čovjek za života naučiti neograničenu količinu podataka?
“Postoje određeni mehanizmi učenja i pamćenja, ali treba naglasiti i važnost mentalne vježbe. Mozak je dosta plastičan i “zahvalan” kad se ulaže u njega”, rekla je Žunić Išasegi.
“Koncipirani smo tako da se prisjećamo onih informacija koje naš um označava kao relevantne. Dio odgovora mogao bi se povezati i s radnim pamćenjem, onim koje koristimo u određenom trenutku baratajući s više informacija kako bismo riješili zadatak. Jedna od tema ovogodišnjeg tjedna mozga je utjecaj digitalnih tehnologija”, rekla je Katušić te dodala:
“Postoje pokazatelji koji govore u prilog tome da kod osoba koje su intenzivno izlagane digitalnim tehnologijama, misli se pritom 4-5 sati dnevno, da imaju problema u radnom pamćenju. Vjerujemo da nam neuroznanost može dati odgovore na pitanja što je uzročno-posljedično ponašanje, a što je čista kauzalnost.
Digitalna tehnologija sama po sebi nije niti dobra, niti loša za naše umove, bitno je kako ju koristimo, koliko često i u kojoj dobi”, istaknula je.
Autor:T.Š.
ZADNJE VIJESTI
UTJECAJ COVID-a NA MOZAK: Ulaz u strukturu mozga koje nam omogućuju spoznajni i emiconalni život
ELIKSIR MLADOSTI: Nakon pilinga se istuširajte i namažite kožu ovim uljem! Oduševit će vas rezultati!
JESMO LI MOGLI SPRIJEČITI TRAGEDIJU? Zbog stigme i tabua mladi ne znaju kome se obratiti
Perete ručnike i kuhinjske krpe zajedno? Nikada to više nemojte činiti, evo i zašto!
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article