Unsplash
Znate li zašto spavamo i sanjamo? Ovih deset teorija daje zanimljiva objašnjenja!
Autor: Iva Hanzen
1. Spavamo da se odmorimo
Znanstvenici vjeruju da spavamo kako bi tijelo, a osobito mozak, imalo priliku odmoriti se i oporaviti od prethodnog dana. Spavanje je također prilika mozgu da se očisti od otpadnih tvari. Grupa istraživača sa Sveučilišta u Rochesteru na čelu s prof. Maiken Nedergaard otkrila je kod laboratorijskih štakora mrežu mikroskopskih kanalića punjenih tekućinom koji odvode otpadne kemijske spojeve iz mozga. Ovaj se proces uglavnom odvija tijekom spavanja.
2. Spavamo i sanjamo jer tako dobivamo poruke iz podsvijesti
Prema Sigmundu Freudu, snovi su ono što želimo postići ili izbjeći, a seksualna žudnja je ono što ih pokreće. Freud je pretpostavljao da se snažne emocije koje svakodnevno doživljavamo preusmjeravaju u podsvijest, odakle se javljaju kroz snove. Međutim, sadržaje snova često ne treba shvatiti doslovno, nego simbolično, budući da podsvijest često “maskira” stvarnu želju ili strah.
3. Hobsonova teorija o sanjanju i spavanju
Psihijatar John Allan Hobson razradio je teoriju po kojoj snovi ne sadrže nikakvo skriveno značenje zakopano u podsvijesti. Snovi su, tvrdi Hobson, posljedica nasumičnih električnih impulsa koji nastaju u limbičkom sustavu, skupini moždanih struktura odgovornih za sjećanja i emocije. Slučajni električni impuls stimulira skupinu neurona u kojoj su spremljeni određeni podaci, primjerice sjećanje na starog prijatelja ili planovi za službeni put. Kad se ti neuroni aktiviraju, podaci pohranjeni u njima javljaju se spavaču u obliku slika, zvukova i drugih osjeta. Zbrkanost i apsurdnost snova rezultat je aktivacije neuronskih krugova koji skladište nespojive mentalne sadržaje.
4. Pretvaranje kratkoročne memorije u dugoročnu
Psihijatrica Zhang Jie zaključila je da su snovi doista posljedica neuralnih impulsa, ali ne slučajnih i nasumičnih. Po njoj, snovi nastaju kad mozak prebacuje sadržaj neuronskih spremnika za kratkoročno pamćenje – odnosno sjećanja na nedavna iskustva – u spremnike za dugoročno pamćenje. Stara i nova sjećanja nalaze se u različitim dijelovima mozga, a san je stanje u kojemu se preraspoređuju.
5. Sređivanje primljenih informacija
Neka su istraživanja pokazala da su snovi dio procesa organiziranja i pohranjivanja informacija. Zagovornici ove teorije tvrde da ljudi bolje pamte informacije koje su primili kratko vrijeme prije spavanja. Ovo vrijedi za bilo koje doba dana – studenti koji su poslije učenja popodne odspavali bolje su zapamtili gradivo od onih koji su poslije učenja ostali budni. U prilog ovoj teoriji govori otkriće da ljudi bolje pamte pojedinosti stresnog iskustva ako su neposredno poslije njega zaspali.
6. Rješavanje problema
Deirdre Barrett, profesorica psihologije na Harvardskom sveučilištu, vjeruje da tijekom sanjanja eksperimentiramo i pronalazimo rješenja za probleme iz stvarnog života. Tijekom sna, mozak nije opterećen vanjskim stimulansima pa radi djelotvornije nego u budnom stanju. Zahvaljujući tome, naš um pronalazi odgovore i rješenja kojih se na javi ne bismo dosjetili. Prof. Barrett savjetuje onima koji trebaju riješiti zadatak da prvo odspavaju jer će ga riješiti bolje i brže od onih koji odmah prionu na rješavanje.
7. Priprema za moguće prijetnje
Finski znanstvenik Antti Revonsuo izložio je hipotezu da je funkcija snova simuliranje raznih opasnih situacija i priprema organizma za optimalnu reakciju za slučaj da se takve situacije ukažu u budnom stanju. Pojedinci koji se u snovima često susreću s opasnostima bit će pripremljeniji za njih na javi jer će im ona biti poznata. Revonsuo tvrdi da takva funkcija snova pomaže u preživljavanju pojedinca, pa i ljudskog roda.
8. Otpisivanje nepotrebnih mentalnih sadržaja
Slična teoriji o rješavanju problema kroz snove teorija je Marka Blechnera, koji vidi snove kao proces zadržavanja korisnih i otpisivanja beskorisnih sadržaja. Snivanje je tijek nasumičnih slika, osjećaja, misli i nekih viših mentalnih funkcija, od čega mozak odabire neke sadržaje i pohranjuje ih za buduću upotrebu – opisao je Blechner svoj pogled na snove. Mentalni sadržaji koje mozak procijeni nevažnima osuđeni su na nestanak poput slabijih jedinki u prirodi.
9. Ublažavanje negativnih osjećaja
Zagovornici teorije koju je razradio Ernest Hartmann vjeruju da sanjanje nije tijek nasumičnih prizora niti priprema za nošenje s mogućim stvarnim opasnostima, nego oblik psihoterapije. Hartmann vjeruje da su snovi obrambeni mehanizam kojim mozak uravnotežuje bolne posljedice psihičke traume, predstavljajući ih sanjaču u obliku simbola i asocijacija. Na taj nam način mozak pomaže da si damo oduška zbog pretrpljene traume.
10. Perlsova teorija o snovima
Za razliku od Sigmunda Freuda i C. G. Junga, začetnik Geštalt psihoterapije Fritz Perls odbijao je pomisao da snovi govore univerzalnim jezikom simbola. Po njemu, svaki je san jedinstven i svojstven pojedincu koji ga sanja. Stoga psihoterapeut ne interpretira san, nego pušta klijenta da ga sagleda iz svoje perspektive, a kako svaki san sadrži odbačene, neintegrirane dijelove ličnosti Geštalt terapija nastoji pomoći klijentu da osvijesti te dijelove i postane objedinjena cjelina (njem. Gestalt znači cjelina).
Autor:Iva Hanzen
ZADNJE VIJESTI
Promjenjivo vrijeme ne može vam ništa!
Ojačajte imunitet uz ovih deset recepata koji su stigli ravno iz prirode!
JAKO ZABRINJAVAJUĆE!Bolje vam je da ove namirnice zaobilazite u širokom luku! Jako su štetne, a stalno ih jedete!
DAROVI PRIRODETri narodna recepta protiv peruti i opadanja kose: Vjerovali ili ne, pomoći će vam rakija i češnjak
Jako zanimljivo!Znate li zašto spavamo i sanjamo? Ovih deset teorija daje zanimljiva objašnjenja!
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article
