Tempo života vas iznova gazi? Frustrirani ste, umorni, osjecate se kako više niste u stanju nositi se sa životom? Ako je odgovor da, onda znajte da niste sami.
Milijarde osoba, narocito stanovnici gradova osjecaju da je život postao vrtoglava i iscrpljujuca jurnjava. U knjizi ‘Why Am I So Tired?’ Stoji: Suvremeni život pun je napetih situacija za koje se prije nije znalo. Uz stare vjecne izvore stresa sad treba stici na avion, obaviti sve u roku, odvesti djecu na vrijeme u vrtic ili školu, vratiti se po njih, cekati u redu…Popis je beskonacan. Zato nimalo ne cudi što se mnogi slažu da su umor i stres pošat našeg vremena.
Suvremena istraživanja pokazuju da stres može oslabiti imunološki sustav omogucavajuci da osoba postane podložna brojnim zaraznim bolestima. Pa iako se, strogo gledano, od samog stresa ne razbolite on povecava mogucnost da do bolesti dode. Narocito snažni dokazi upucuju na vezu izmedu stresa s jedne i prehlade, gripe i herpesa s druge strane. Naime oslabljeni imunološki sustav postaje laka žrtva virusima koji i inace napadaju organizam.
Biološki mehanizmi koji dovode do smanjena imuniteta još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni no neki teoretiziraju da hormoni koji jure krvotokom jer nas pripremaju na akciju u stresnoj situaciji istovremeno koce funkcioniranje imunološkog sustava. Ovo obicno nije razlog za zabrinutost jer se ti hormoni samo privremeno zadržavaju u krvotoku. Ipak, u slucaju dugotrajnog i intenzivnog stresa imunološki sustav može biti oslabljen do te mjere da organizam postane podložan bolestima. Da kronicni stres je poput polaganog otrova.
Abnormalan stres strucnjaci dijele u tri grupe:
Akutni stres je produkt napetosti koje život svakodnevno donosi I cesto se javlja u neugodnima situacijama koje treba razriješiti. Buduci da su one slucajne I prolazne takav se stres obicno lako nadvladava. Pa i ljudi koji upadaju iz jedne krizene situacije u drugu kod kojih je kaos postao sastavni dio osobnosti mogu se nositi sa njim no ne I bez posljedica po sebe i ljude oko sebe.
Kronicni stres dugotrajnog je karaktera. Žrtva kronicnog stresa više ne vidi izlaz iz stresne situacije, poput siromaštva, nezadovoljavajuceg posla, nezaposlenosti, nesredenoj obiteljskoj sitiaciji, brizi za onemocalog rodaka… No koji god da je uzrok kronicni stres razara svoju žrtvu iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec. A jedan od najgorih karakteristika kronicnog stresa jest to da se ljudi na njega naviknu, više se ni ne obaziru buduci da im on predstavlja stari, dobro poznati, a ponekad gotovo i ugodan osjecaj.
Traumatski stres posljedica je neke teške tragedije, kao što je silovanje, nesreca ili prirodna katastrofa, a mnogi ratni veterani svakodnevno se suocavaju s njim. Simptomi traumatskog stresa mogu ukljucivati živo sjecanje na traumu, I to cak mnogo godina kasnije, zajedno s povecanom osjetljivošcu na relativno nevažne dogadaje. Ponekad se kod osobe koja pati od takvog stresa može dijagnosticirati bolest koja se naziva posttraumatski stres (PTS).
Kako se boriti?
Što uciniti u borbi protiv stresa? Reci nekome tko je izrazito osjetljiv na stres da se jednostavno opusti isto je kao da osobi koja pati od nesanice kažete da jednostavno zaspi. Iako ne treba ici u krajnosti i tvrditi da se optimizmom i pozitivnim razmišljanjem bolest može izlijeciti – što dovodi do posvemašnje konfuzije i pogrešnog razumijevanja do koje mjere um može utjecati na bolest i što je još gore da se u ljudima izaziva osjecaj krivnje zbog toga što su bolesni kao da je bolest posljedica osobne moralne ili duhovne slabosti – no nešto se svakako može uciniti.
Stres ce uvijek biti prisutan u našem životu pa dakle ono cime se treba pozabaviti jest naša reakcija na stres. Pri tome imajte na umu slijedece:
Vodite brigu o sebi
Pazite što jedete. Zdrava ishrana ukljucuje bjelancevine, voce, povrce, žitarice i mloijecne proizvode. Cuvajte se rafiriranog brašna i zasicenih masti. Pazite na to koliko konzumirate soli, rafiniranog šecera, alkohola i kofeina. Poboljšate li svoju ishranu možete biti jaci pred udarima slijedeceg vala stresa.
Vježbajte. Umjereno ali redovito vježbanje, neki preporucuju 3 put na tjedan, ojacava srce, poboljšava cirkulaciju, snižava kolesterol i umanjuje šanse da osoba dobije srcani udar. Osim tog vježbanje unaprijeduje osjecaj zadovoljstva i zbog endorfina koji se osobadaju prilikom napornih aktivnosti.
Budite naspavani. Nedovoljno sna dovodi do iscrpljenosti i smanjuje sposobnost nadvladavanja stresa. Ako imate problema sa spavanjem, pokušajte da uvijek u sito vrijeme idete u krevet i da u isto vrijeme ustajete. Neki preporucuju da bi se popodnevno spavanje trebalo ograniciti na 30 minuta, tako da se nocu ne budite.
Organizirajte se. Ljudi koji su u stanju zagospodariti svojim vremenom puno se lakše nose sa stresom. Da bi se organizirali, prvo odredite koje su vam odgovornosti od najveceg znacaja. A zatim napravite raspored kako ih ne bi previdjeli.
Zadržite zdrave odnose s drugima
Pronadite podršku. Tijekom stresnih perioda, oni koji su okruženi prijateljima barem su donekle zašticeni od mogucnosti da stres njima zagospodari. Pronaci samo jednog pouzdanog prijatelja kojem se možete povjeriti može uvelike pomoci.
Riješite sukobe. Mudrost koja se sastoji u brzom riješavanju razmirica umjesto u akumuliranju gnjeva pokazuje se na primjeru studije kojom je bilo obuhvaceno 929 osoba koje su preživjele srcani udar. Kod onih koji su bili izrazito neprijateljskog raspoloženja vjerojatnost da unutar 10 godina nakon prvog infarkta umru od srcanog zastoja bila je 3 put veca nego kod onih koji su blage cudi. Autori ove studije isticu da iako izgleda da je gnjev najjaci fator, svaka intenzivna negativna emocija, poput ljubomore, koja izaziva kolanje velike kolicine stresnih hormona kroz tijelo može imati isti efekt.
Pronadite vremena za obitelj Nažalost, povezanost gotovo da je išcezla iz mnogih domova. Primjerice, mnoge studije ukazuju da zaposleni bracni parovi dnevno provode u prosjeku tek 3,5 minuta igrajuci se sa svojom djecom. Doista šteta jer obitelj predstavlja ogroman izvor podrške. Obitelj vam daje bezuvjetno ekskluzivno clanstvo u grupi za pružanje emocionalne podrške koja vas doista pozna i koja vas, bez obzira na sve, voli, pišu strucnjaci o kontroli stresa.
Uravnotežite svoj život
Budite razumni. Osoba koja se neprestano forsira do granica svojih fizickih i emocionalnih snaga glavni je kandidat za iscrpljenost i mogucu depresiju. Kljuc je uravnoteženost. Naucite ne prihvacati obveze koje prelaze ono što u razumnoj mjeri možete uciniti i ne usporedujte se s drugima.
Pronadite vremena za relaksaciju.
Da uravnoteženo uživanje može osvježiti tijelo i pomoci u ublažavanju stresa ne treba objašnjavati no ova se stavka tako cesto zaboravlja ili tjera do druge krajnosti da i pretjerana zabava postaje izvor novog stresa.
I na koncu ucite iz teških okolnosti koje su vas zadesile i ne osudujte se odmah. Istina, da bi se smanjio stres, potrebno je obicno više nego tek slijediti neku jednostavnu formulu. Cesto je potrebno iz temelja promijeniti nacin razmišljanja. Naprimjer, osoba možda mora nauciti nove nacine kako da reagira na svoje okolnosti tako da je one ne svladaju. A u nekim slucajevim zbog ucestalosti ili intenziteta stresa, trebat ce potražiti odgovarajucu lijecnicku pomoc.
Dakle nada postoji. Na koncu vecina ljudi uspijeva izlaziti na kraj sa životnim pritiscima. Dakako rijetki su oni koji to uspijevaju ciniti radosno, no za to je potrebna posebna vrsta mudrosti tj. duhovnosti.
