Lubenica nije samo šećerna vodica

Ima dosta podataka koji navode na zaključak kako lubenica izvorno potiče s ruba pustinje Kalahari. Poznati istraživač David Livingstone 1850 godine ju je tamo našao u izobilju!

Zemlja lubenice je Kina jer je i sada jedan od najvećih proizvođača. Tokom 13 stoleća Maori su lubenicu doneli u Evropu gdje je i danas ima u svim toplim klimatima, a putem robova – otišla je u Ameriku Na osnovu podataka USDA za 1997 godinu, lubenica se kultiviše u 90 zemalja sveta pa i u našoj.

Vrlo je ukusno vodenasto voće, tamnozelene ili šarene kore i crvene ili žute sredine, težine do 10 kg i više. Plod sadrži preko 90% vode, vrlo malo belančevina i 10% voćnog šećera. Od vitamina sadrži karotine, vitamine grupe B i malo vitamina C. Od minerala sadrži kalijum, magnezijum, fosfor, kalcijum, cink, gvožđe i bakar. Dobar je izvor beta karotena i likopena.

Energetska vrednost u 100 grama iznosi 88 kJ (21 kcal). Zbog velikog sadržaja vode odlično gasi žeđ. U ishrani se koristi sveža, u voćnim salatama i za pravljenje slatkog. Povoljno deluje na rad organa za varenje i izlučivanje vode iz organizma.