O znojenju i upotrebi dezodoranasa

Jesu li dezodoransi neizostavni deo higijene tela. Ne za sve ljude! Postoje ljudi koji ne podnose ni najmanji miris kože i drugi koji znoj smatra prirodnom pojavom. često je odnos prema upotrebi dezodoranasa pitanje vaspitajna, kulture pa i seksualnosti.

Postoji puno zabluda vezanih za znanje o znojenju i o upotrebi dezodoranasa, razmotrićemo neke od njih.

Znojenje je prirodna pojava tačno – ono omogućava održavanje stalne temperature tela, kada je hladno znojenje se smanjuje. Pod uticajem vrućine, fizičkih napora ili temperature, ono se pojačava kako bi isparavanje sa površine kože osvežilo telo, snizilo temperaturu i održalo normalan rad organa.

Neki ljudi se ne znoje netačno – obično oni kojima se čini da se ne znoje obično ne koiste dezodotanse ali na njihovu sreću oni se znoje kao i ostali samo što njihov znoj manje neprijatno miriše.

Dezodoransi štete zdravlju kože jer nisu prirodni netačno – u najmanju ruku dezodorans nije ništa manje neprirodan nego sapun kojim uklanjamo prljavštinu sa kože i sprečavamo razvitak štetnih mikroorganizama. Dezodorans osim toga uništava mirise koji se nakupljaju pri znojenju.

Dezodorans i antiperspirant su isto netačno – Dezodorans uklanja mirise koji nastaju raspadanjem znoja na koži. Antiperspiranti privremeno smanjuju količinu znoja, zatvarajući pore na delu kože na koji ga nanosimo. Dvi dezodoransi sa dugotrajnim dejstvom (od 24 sata ) ujedno imaju i antiperspirantno dejstvo.

Antiperspiranti ili sredstva protiv znojenja sadrže derivate aluminijuma tačno – To je jedina danas poznata formula koja uspešno suzbija preterano znojenje. Dezodoransi obično ne sadrže derivate aluminijuma Soli aluminijuma delimično zapušavaju kanal žlezde znojnice ili sužavaju otvor pore na koži.

Soli aluminijuma su štetne tačno i netačno – Već dvadeset godina se optužuju da toksično deluju na nervni sistem ali u svim do sad preduzetnim studijama nije dokazano ovakvo njihovo štetno dejstvo čak i kada se piju kao lek protiv gorušice.

Štetno dejstvo je da soli aluminijuma nadražuju kožu kod ljudi sa osetljivim tipom kože pa se oni moraju zadovoljiti samo upotrebom dezodoranasa

Nije potrebno tuširanje dok se koristi dezodorans sa dugotrajnim delovanjem netačno – Iako suzbijaju neprijatne mirise i ublažavaju znojenje, dezodoransi ne odstranjuju nečistoće i bakterije sa kože. Redovno tuširanje ili kupanje ne smanjuje dejstvo dezodoransa na koži pa ga je dovoljno naneti na kožu svaki drugi ili treći dan, posebno ako imate osetljivu kožu.

Roll-on i dezodoransi u sticku su manje delotvorni od dezodoransa u spreju netačno – Sprej samo ostavlja osećaj svežine u trenutku kada ga nanosimo na kožu ali nije ni manje ni više delotvoran od ostalih dezodoranasa.

Naon depiliranja ne valja stavljati dezodorans tačno – Posebno ne dezodorans na bazi alkohola. Najbolje je naneti talk i tek sutradan upotrebljavati dezodorans.

Ako se ne menja odeća ni dezodorans neće pomoći tačno – Odeća natopljena znojem širi će neprijatan miris uprkos dezodoransu. Važno je svakodnevno menjanje rublja, majci i košulja koje se nalaze u direktnom dodiru sa telom. U sintetičkoj odeći znojenje je mnogo intenzivnije nego u odeći od prirodnih vlakana, pa bi tokom leta bilo bolje noseti pamučnu odeću.

Dezodoransi iz parfemskih kolekcija imaju mnogo slabije dejstvo tačno – To su dezodoransi sa snagom mirisa toaletne vode. Pogodniji su za osobe koje se manje znoje.