Pivo vec tisucljecima ne predstavlja samo užitak nego mu se pripisuju i ljekovita svojstva. Antropolozi su u više od 1500 godina starom egipatskom kosturu pronašli tragove antibiotika tetraciklina, koji je preko pivskog kvasca dospio u to opojno pice i na taj nacin se pobrinuo za nisku stopu infekcija kod stanovništva, prenosi znanstveni casopis Bild der Wissenschaft.
Brojna su svjedocanstva starih kultura koja pivo predstavljaju kao ljekovito i kultno pice. Ljudi vjerojatno radije piju pivo, nego što o njemu pišu, jer je i danas nepoznato kada je tocno zavrelo prvo pivo. Prvi pismeni dokaz o tome star je oko 6.000 godina. Rijec je o sumerskoj plocici s podrucja današnjeg Iraka na kojoj je detaljno opisan cjelokupni postupak proizvodnje piva.
Kod Sumerana se rijec pivo povezuje s medicinom. Predajom je tako sacuvano 15 recepata za zdrav život, od kojih deset sadržava pivo, kojim se u prvom redu razblaživao okus oporih biljnih ekstrakta. Tako se olakšavalo gutanje gorkih lijekova, pojasnio je strucnjak za pivo Anton Piendli. Osim toga, cini se da je kod Sumerana pivo imalo odredenu ulogu i u razlicitim obredima. U Europi je tradicija piva duga. Znanstvenici drže mogucim da je ono na škotskom otocju Orkney bilo poznato još prije cetiri ili pet tisuca godina.
Užitak ispijanja piva kod Babilonaca još je poznatiji. Oni su proizvodili najmanje dvadeset razlicitih vrsta piva. Hamurabijev
zakonik iz 18. stoljeca prije Krista, opcenito najstariji zakonik, sadržava nekoliko paragrafa vezanih uz pivo i njegovo tocenje. Spominje se cak kako se mora utopiti onoga koji skupo prodaje pivo loše kvalitete.
U starom Egiptu pivo se, zbog velike kolicine hranjivih tvari držalo osnovnom tekucom živežnom namirnicom. Egipcani su
zacinjavali pivo ne kao danas gorkim hmeljom, nego cak i sa slatkim datuljama. Egipcani su vjerovali u ljekovito djelovanje piva. Koristili su ga primjerice za lijecenje zubnog mesa, ali i za procišcavanje crijeva.
Znanstveni dokaz o pozitivnim ucincima piva u povijesti, potjecu od antropologa Georgea Armelagosa sa Sveucilišta Emory u Atlanti. On vjeruje da u odredenim uvjetima uzavrelo pivo ima pozitivne ucinke na stanovništvo. U kosturima iz Egipta znanstvenici su pronašli tragove tetraciklina, jednog i danas primjenjivanog antibiotika širokog spektra djelovanja. Armelagos je tu tvar otkrio u kosturima iz Nubije i Jordana pa je zakljucio da su je ljudi preuzimali preko piva i to 1500 godina prije pravog otkrica i primjene tetraciklina u suvremenoj medicini.
Pozitivno djelovanje na zdravlje imao je antibiotik u pivu samo u jako obogacenom obliku – nije bila presudna kolicina konzumiranog piva, nego kolicina u njemu sadržanog antibiotika, što je dalje ovisilo o podrucju i nacinu proizvodnje piva. Nubijski kosturi sadržavali su relativno puno tetraciklina, cime bi se mogla djelomicno objasniti rijetka pojavu infekcija kod tih ljudi. Jak antibiotski sadržaj u pivu pridonosio je poboljšanju cjelovitog zdravstvenog stanja.
Zbog velike prehrambene vrijednosti i opojnog djelovanja, pivo je bilo sastavni dio prehrane. Pivo su cijenili Grci i Rimljani – manje kao pice, obzirom da su oni prednost davali vinu, a više kao ljekovito sredstvo. Hipokrat je, za lijecenje nesanice i groznice, preporucao napitak od jecma. I germanski suvremenici Grka i Rimljana proizvodili su i pili pivo, ali pitanje kako je pivo došlo u srednju Europu nije potpuno razjašnjeno. Najstariji dokaz potjece iz blizine Kulmbacha, gdje je u grobu jednog Nijemca pronadena caša za pivo koja potjece još iz 800. godine prije Krista.
Tehnika proizvodnje piva kao ni dodaci koji su se ubacivali nisu svugdje bili jedinstveni. U vrijeme vladavine bavarskog Herzoga Wilhelma IV 1516. patvorinama je došao kraj: temeljne tvari piva tako su postali voda i jecam, a jedini dodatak hmelj. Kvasac koji je prirodni sastavni dio pivskih proizvoda odgovoran za vrenje, Louis Pasteur otkrio je tek 1876. godine.
Je li i u kojoj kolicini pivo zdravo, danas se sve više raspravlja. To omiljeno pice, uz vitamine sadržava i tragove brojnih korisnih elemenata i minerala. Niz studija pokazuje pozitivne ucinke alkohola na krvožilni sustav, ali i to gdje završava korist i kada može štetiti, u cemu se znanstvena gledišta još razilaze.
