Svakoga dana birajuci hranu koju jedete vi nesvjesno pravite izbor izmedu zdravlja i bolesti, dobrog raspolozenja i mrzovolje. I svakoga dana pruza vam se mogucnost da napravite promjenu koja ce vas povesti ka zdravijem i ispunjenijem zivotu.
Nemojte misliti da ste suvise stari ili suvise mladi za takav poduhvat, ili da ste nesposobni da istrajete na promjenama koje namjeravate da preduzmete. Istrazivanja su pokazala da, dvije trecine stanovnistva razvijenih zemalja, smatra da bi ih promjena nacina ishrane ucinila zdravijim, ali odbijaju da bilo sto ucine usljed nedostatka volje.
Dobro psiho-fizicko zdravlje, kao rezultat pravilne i kvalitetne ishrane, je zaista dobar i dovoljno jak motiv da vas povede na jedno zanimljivo putovanje kroz veoma vazan, a u vecini slucajeva zanemaren segment zivota – a to je ishrana.
I osnovni sastojci hrane
Da biste mogli da se bavite bilo kojim poslom (hodate, radite, sjedite pa cak i spavate) vasem organizmu je potrebna energija, a za njeno dobijanje potrebno vam je gorivo. Isto kao i automobil i vi s vremena na vreme (2, 3, pa i vise puta dnevno) morate da napunite vase rezervoare gorivom a to je – hrana. I kao sto automobil lose radi i na kraju stane kada duze vreme koristi lose gorivo, slicno se desava i u ljudskom organizmu. Zato morate nauciti da pravite dobar izbor.
Jedinica za mjerenje energetske vrednosti hrane naziva se kalorija i govori nam koliko je odredena namirnica jaka, koliku kolicinu dnevnih potreba naseg organizma moze da zadovolji. A dnevna potreba je u stvari dnevna kolicina energije koja nam je potrebna za obavljanje svakodnevnih poslova. Ili kao kod automobila: potrosnja na sto kilometara! I kao sto postoje razliciti modeli automobila koji za istu razdaljinu trose vise ili manje goriva tako i mi sami u zavisnosti od pola, godina starosti, aktivnosti i jos nekoliko drugih faktora trosimo razlicite kolicine energije.
Sastojci koji se nalaze u hrani a daju tijelu energiju su masti i ugljeni hidrati.
Pored energetskih potreba, organizam ima potrebu i za gradivnim materijalom jer neprestano gradi i zamjenjuje stare celije novim. Ovaj gradivni materijal nalazi se u proteinima (bjelancevinama).
Zbog velike vaznosti koju imaju za organizam pogledajmo malo detaljnije osobine gore pomenutih sastojaka.
Vjerovatno ste mnogo puta culi preporuku ljekara ili dobronamjerne savjete prijatelja jedite manje masno, masnoce zivotinjskog porijekla nisu zdrave, masnoca u krvi je opasna…
Da biste razjasnili eventualnu konfuziju i sebi (a i drugima) najbolje je da sami otkrijete sto se krije iza tih cesto ponavljanih fraza vezanih za masti.
Masti predstavljaju vazan sastojak hrane – daju organizmu energiju, ucestvuju u gradi omotaca svake celije i mnogih hormona i sluze za rastvaranje nekih vitamina. One su najkaloricniji sastojak namirnica kojima se hranite i 1 gr sadrzi 9 kalorija.
Iako imaju tako vaznu ulogu u organizmu, veca kolicina masnoca koje unosite je nepotrebna i ona je dio vaseg jelovnika samo zato sto daje prijatan ukus hrani koju konzumirate.
Za neupucenog i neopreznog korisnika masnoce su i vrlo opasan sastojak hrane koji ga moze odvesti u razne bolesti ukljucujuci gojaznost, oboljenje bubrega, dijabetes, srcana oboljenja kao i neke oblike raka! Pretjerano konzumiranje masnoca smatra se uzrocnikom najveceg broja degenerativnih bolesti u zapadnim zemljama!
Masti mozemo grubo podjeliti na: zasicene i nezasicene.
Zasicene masnoce
Zasicene se nalaze u zivotinjskim namirnicama kao sto su meso (stocno, zivinsko), neke vrste ribe, mlecni proizvodi i jaja.
Uticaj ovih vrsta masnoca na zdravlje je veoma veliki (i veoma stetan!) i moze se ilustrovati na primeru holesterola. Holesterol je supstanca koja se nalazi samo u namirnicama zivotinjskog porekla, slicna je vosku, a u organizmu se koristi pri metabolizmu celija i kao osnova mnogim hormonima. Kada jedete hranu bogatu zasicenim masnocama (recimo jedan lep kotlet, ili nekoliko jaja na oko), kolicina holesterola u krvi postaje veca, i time se povecava i kolicina cestica masnoce koje se nalaze u vasem krvotoku i koje pocinju da se taloze (lijepe) u zidovima krvnih sudova i da ih polako suzavaju. Sto ovaj proces, (poznat kao ateroskleroza), vise napreduje (tj. sto redovnije jedete vasu, tako privlacnu, masnu hranu), to se vasi krvni sudovi sve vise suzavaju i krv i kiseonik imaju sve vise smetnji da dodu do pojedinih tkiva i organa sto uzrokuje njihovu slabiju ishranjenost. Na kraju moze doci do potpunog zacepljenja jednog ili vise krvnih sudova. Tkiva koja su ovi krvni sudovi snabdevali krvlju i kiseonikom pocinju da odumiru i kada su u pitanju srce i mozak moze doci do srcanog napada ili izliva krvi u mozak. I tako se vas ukusni, masni zalogaj pretvorio u mjesece mukotrpnog oporavka od nekog srcanog ili mozdanog oboljenja (ako ste imali srece, jer posljedice mogu da budu i gore). Ovaj proces talozenja traje godinama i sa svojim polaganim nastupom s pravom nosi epitet tihog ubice. Moze se slobodno reci da vas redovno konzumiranje vecih kolicina zivotinjskih masnoca polako ali sigurno ubija. Pored tog sporog i opasnog procesa ateroskleroza vam takode ne dozvoljava da radite prema vasim optimalnim mogucnostima, da vam misli budu bistre i da budete u dobroj formi. I ne zaboravite: ovo je samo jedna sa spiska bolesti prouzrokovanih prekomjernim unosenjem masnoca zivotinjskog porjekla.
Medutim, evo i jedne ohrabrujuce informacije: Proces talozenja masnoca moze se spreciti pa cak i preokrenuti u suprotnom smjeru samo prostom promjenom nacina ishrane i smanjivanjem unosa zasicenih masnoca! Nezasicene masnoce u ovom procesu mogu odigrati veliku ulogu.
Nezasicene masnoce
Najcesce se nalaze u povrcu, biljnom ulju i mnogim vrstama ribe i veoma su korisne za organizam jer povecavaju izlucivanje holesterola preko debelog crijeva i tako smanjuju njegovu koncentraciju u krvi. Takode smanjuju i nivo ateroskleroze u koronarnim arterijama koje su zaduzene za ishranu srca. Medutim, i nezasicene masti treba stedljivo koristiti. U principu danas vazi pravilo da treba biti oprezan sa bilo kojom vrstom masti i namirnica koje ih sadrze!
A sada – iznenadjenje! (Trans masne kiseline)
Sto mislite koja namirnica sa velikim sadrzajem masnoca, ubjedljivo drzi prvo mjesto po stetnosti koju nanosi ljudskom organizmu? Da li je to cista svinjska mast, ili mozda neki drugi zivotinjski proizvod bogat masnocama? Odgovor ce vas mozda iznenaditi: prvo mjesto po stetnosti drze namirnice bogate tzv. trans masnim kiselinama a to su cvrsti margarini i biljne masti. Sigurno se pitate kako je to moguce kada je margarin sve do skora bio slavljen kao izuzetno zdrava i korisna namirnica. E, pa u meduvremenu su zavrsena obimna naucna istrazivanja koja su nedvosmisleno pokazala i dokazala da su masnoce iz cvrstih margarina i biljnih masti dva puta losije od zasicenih masnoca. Zasto je to tako opet mozemo vidjeti na primjeru holesterola. Uprosceno receno postoji vise tipova holesterola od kojih su dva izuzetno znacajna za nas krvotok, a to su HDL (popularno nazvan dobar holesterol koji smanjuje rizik od nekog oboljenja srca i krvnih sudova) i LDL (popularno nazvan los holesterol koji povecava rizik oboljenja srca i krvnih sudova). Pogledajte sledecu tablicu u kojoj je prikazano kako pojedine vrste masnoca uticu na nivo holesterola i sve ce vam biti jasno:
Tip masti Nivo holesterola u krvi LDL (los) HDL (dobar)
Mononezasicene (Maslinovo ulje) spusta podize
Polinezasicene (Biljna ulja) spusta ne djeluje
Zasicene (Maslac, Mast) podize podize
Trans masne kiseline (Margarin,Biljne masti) podize spusta
Dakle, trans masne kiseline koje se nalaze u margarinima i biljnim masnocama ne samo da podizu nivo loseg holesterola vec spustaju nivo dobrog! Kako je uopste doslo do toga da jedna od najzastupljenijih i najhvaljenijih namirnica dospije na jednu vrstu stuba srama? Vise rijeci o tome bice u odjeljku o margarinima i biljnim mastima.
