Nedostatak vitamina D povezan sa pojavom srčanog udara

Prema rezultatima jedne novije studije nedostatak vitamina D može da poveća rizik od infarkta i moždanog udara kod srednjovečnih ljudi.

Vitamin D – kalciferol je vitamin koji se rastvara u masnoćama. Može se uneti hranom a stvara ga i sam organizam posle izlaganja suncu. U organizmu se nalazi u nekoliko različitih oblika a svaki oblik vitamina D ima različitu aktivnost. Neke forme su relativno neaktivne u organizmu i imaju ograničenu mogućnost da funkcionušu kao vitamini, jetra i bubrezi pretvaraju vitamin D u njegovu aktivnu formu.

Glavna biološka uloga vitamina D je da održi normalan nivo kalcijuma i fosfora u krvi. Vitamin D pomaže apsorpciju kalcijuma što je neophodno za čvrste kosti.

Tek novijim studijama je otkrivena veza između nedostatka vitamina D i pojave srčanog i moždanog udara.

Dr. Thomas J. Wang i njegove kolege su u svom istraživanju pratili zdravstveno stanje 1,739 pacijenata između 1996 i 2001. Na početku studije ni jedan od ispitanika nije imao srčani niti moždani udar ni kardiovaskularne problem. 29% ispitanika je patilo od niže koncentracije vitamina D u krvi. Tokom narednih 5 godina 50% ispitanika iz populacije sa sniženim sadržajem vitamina D u krvi je doživelo infarkt, moždani udar ili je imalo ozbiljne kardiovaskularne probleme.

Posle obrade podataka o godinama starosti ispitanika i drugih značajnih faktora koji doprinose kardiovaskularnim oboljenjima utvrđeno je da između ostalih uzroka, nedostatak vitamina D udvostručava rizik za oboljevanje od kardiovaskularnih bolesti, infarkta i moždanog udara.

U ovom tranutku se ove tvrdnje dalje ispituju dok se ne dođe do još pouzdanijih podataka na osnovu kojih će biti utvrđeno kome, kada i kolike količine suplementa vitamina D treba preporučiti kao prevenciju od kardiovaskularnih bolesti.

Za sada se suplementi vitamina D preporučuju samo bebama koje se doje jer u ljudskom mleku nema dovoljno vitamina D, mada neki pedijatri ne preporučuju dodatak vitamina D ako se beba izlaže suncu.

Dnevne potrebe za vitaminom D se povećavaju sa godinama tako da je za osobe između 19-50 godina potrebno 200 IU (internacionalnih jedinica) vitamina D, između 51-69 goodine se ova količina udvostručuje – 400 IU i iznad 70 godina 600 IU.

U namirnicama vitamina D ima u nekim ribama kao što je losos, sardine, kuvanoj govedini, žumancetu ( u jednom žumancu ima 25 IU vitamina D).

Izlaganje suncu je takođe važan izvor vitamina D Ultravioletni (UV) zraci potstiču sintezu vitamina D u koži. Kreme za sunčanjem sa većim zaštitnim faktorom od 10 onemogućavaju sintezu vitamina D u koži ali su ipak neophodni za korišćenje ukoliko se osoba zadržava na suncu duže od 10 do 15 minuta.

Nedostatak vitamina D se retko javlja kod zdravih osoba i najčešće se manifestuje kod dece kao rahitis a kod starijih osoba kroz pojavu osteoporoze, tek je ovim novijim ispitivanjem utvrđeno da je povezan i sa pojavom kardiovaskularnih oboljenja.

Ipak će proteći još neko vreme dok se ne utvrdi da li je i koja količina suplementa vitamina D potrebno preporučiti starijim osobama.

Preterana količina unetog vitamina D može biti toksična a trovanje je praćeno mučninom, povraćanjem, gubitkom apetita, zatvorom, slabošću, povećanom koncentracijom kalcijuma u krvi što opet može dovesti do nenormalnosti u ritmu srčanih otkucaja. Hipervitaminoza se ne može javiti usled preteranog unosa vitamina D namirnicama, samo preteranim unosom suplemenata koji sadrža vitamin D.