Stomačni grip

• Dehidracija ozbiljna komplikacija • Unositi što više tečnosti • Izbegavati masnu hranu • Neophodno mirovanje
Virusni gastroenteritis (stomačni grip) je česta infekcija stomaka i creva, koja za posledicu ima povraćanje i dijareju, a mogu se javiti i glavobolja, groznica, bolovi u stomaku i mišićima. Infekcija može biti izazvana nizom različitih virusa, kao što su rotavirus i norovirus, ali postoje i mnogi drugi uzroci uključujući bakterije, toksine, parazite i neke neinfektivne bolesti.
Glavni simptomi virusnog gastroenteritisa su povraćanje i vodnjikava dijareja koji mogu dovesti do dehidracije, a javljaju se jedan do tri dana posle infekcije. Obično traju dan-dva, retko duže.
Ovo oboljenje je zarazno i prenosi se preko izbljuvka ili izmeta obolele osobe, najčešće preko zaražene površine, hrane i pića ili ličnim kontaktom (na primer rukovanjem). Postoji i mogućnost širenja infekcije putem aerosolnih čestica, prilikom povraćanja.
Ukoliko, ipak, ne uspete da se zaštitite od ovog oboljenja, potrebno je da mirujete, odmarate se i uzimate dosta tečnosti. Mnogi ljudi oporaviće se bez komplikacija, međutim, virusni gastroenteritis može da bude veoma ozbiljna bolest za one koji imaju teškoća sa nadoknađivanjem tečnosti izgubljene povraćanjem ili usled dijareje.
Sa prvim znacima stomačnog virusa trebalo bi da zaboravite na posao i školu, a ni decu ne bi trebalo voditi u obdanište. Obolele osobe ne bi trebalo da pripremaju hranu za druge, kao ni da rade na nezi pacijenata, dece ili starijih. Ove mere predostrožnosti moraju se nastaviti i 48 sati posle oporavka.
Pored toga, posebnu pažnju trebalo bi posvetiti higijeni ruku, perite ih temeljno, sapunom i tekućom vodom uvek posle upotrebe toaleta. Pijte dosta bistre tečnosti, kako bi sprečili dehidraciju. Izbegavajte nerazblažene sokove i druga osvežavajuća pića, jer ovakvi napici mogu da pogoršaju dehidrataciju i pojačaju dijareju. U teškim slučajevima dehidracije neophodno je intravenozno unošenje tečnosti.
Cilj lečenja je nadoknađivanje tečnosti i elektrolita (soli i minerala) izgubljenih prolivom i povraćanjem. Važno je napomenuti da antibiotska terapija nije delotvorna kod virusnih oboljenja. Ne bi trebalo primenjivati ni lekove protiv proliva, jer mogu da produže infekciju.
Mere prevencije, kako bi se izbegla dehidracija, uključuju uzimanje posebne elektrolitske mešavine (tečnost koja se može kupiti u slobodnoj prodaji), kako bi se nadoknadila izgubljena tečnost, što je posebno važno kod male dece. Inače, rizik od dehidracije veći je kod beba koje sisaju i male dece, pa bi svakako trebalo posetiti lekara i nikako ne lečiti sebe ili dete samovoljno.
Promena ishrane se, takođe, preporučuje, pa ne bi trebalo jesti masnu, slatku i začinjenu hranu već dijetalnu. Deci davati male količine mlakog čaja od šipka.