Šta sve izaziva vrtoglavicu

Ako se ljuljate i čini vam se da padate obavezno posetite lekara
Proleće i česte promene vremena ponekad loše utiču na organizam. Telo je umorno, nedostaju mu vitamini, pa se tako i svi zdravstveni problem pojačavaju. Čak i ako ste sasvim zdravi u toku proleća može da vam se često vrti u glavi. Imate neprijatan osećaj ljuljanja, čini vam se da propadate ili na momenat gubite orjentaciju. Patite od vrtoglavice. Reč je o prolaznoj neprijatnosti, ali postoje i vrtoglavicve koje moraju da se leče.

Ona je često praćena bledilom, pojačanim znojenjem, osećajem vreline, mučninom i povraćanjem. Istovremeno, čovek može da oseti strah i paniku. Vrtoglavica traje od nekoliko sekundi do nekoliko sati, pa čak i dana. Stalno ponavljanje napad vrtoglavice toliko iscrpljuje pacijenta da potpuno gubi radnu sposobnost.

Vrtoglavica nastaje onda kada se informacije koje nam stižu od različitih senzornih organa (oči, mišići, unutrašnje uho i lokomotorni aparat) u centralni nervni sistem razlikuju od očekivanih, to jest onih na koju smo navikli. Tu osetljivu ravnotežu mogu da naruše različite bolesti: poremećaji u unutrašnjem uhu, kardiovaskularnom sistemu, centralnom nervnom sistemu, radu hormona i neurovegetativnih organa.

Poremećaj uha

Vrtoglavica je prvi simptom poremećaja aparata za ravnotežu smeštenog u unutrašnjem uhu. Ona je posledica narušavanja funkcije lavirinta u uhu zbog upale srednjeg ili unutrašnjeg uha prouzrokovanog virusnom ili bakterijskom infekcijom.

Klasičan primer vrtoglavice prouzrokovane patologijom unutrašnjeg uha zove se Menijerova bolest. Ona se javlja kod približno 0,2 odsto stanovništva i rezultat je poremećaja mikrocirkulacije u unutrašnjem uhu. To je najdramatičniji tip vrtoglavice. Može da traje satima, pa čak i danima. Ponekad je toliko jaka da je čovek bukvalno prikovan za krevet, oseća jaku mučninu i povraća. Neophodna je intervencija lekara koji će prepisati određene lekove.

Jutarnja vrtoglavica

Vrtoglavica se često javlja ujutru, kad ustajemo iz kreveta ili kad se naglo dignemo iz sedećeg u stojeći položaj. Kad ležimo ili sedimo značajna količina krvi nam se nalazi u donjem delu tela (najviše u nogama). Naš organizam, naravno, ima sistem regulacije cirkulacije u odnosu na položaj tela. Tako na primer, kad ustanemo, taj sistem ubrzava dotok krvi u mozak. S godinama, međutim, taj sistem regulacije je usporen jer zbog arterioskleroze naši krvni sudovi više nisu tako elastični, pa krv stiže do mozga sa zakašnjenjem. Posledica je vrtoglavica.

Lekovi

Vrtoglavica može biti prouzrokovana i nekim lekovima: to su pre svega lekovi za snižavanje krvnog pritiska ili sredstva za smirenje. Problem se može rešiti prilagođavanjem doze ili prelaskom na neki drugi lek.

Napetost

Vrtoglavicu može da prouzrokuje i nervna napetost, jer se tom prilikom grče mišići vrata. Napetost mogu da izazovu brige zbog brojnih obaveza koje nam predstoje u toku dana, žučna svađa kod kuće ili na poslu, nervoza pred ispit, fizički napor i sl.

Migrena

Migrena je takođe jedan od uzroka pojave vrtoglavice. Obično se javlja kod mladih osoba, koje uz vrtoglavicu imaju pulsirajući bol u celoj glavi, pre svega u predelu temena.

Tumor

U retkim slučajevima stalna vrtoglavica može biti izazvana tumorom slušnog nerva. Pored vrtoglavice, na tumor ukazuju i loš sluh i zatezanje nerva lica (facijalisa). Tumor je neophodno što pre ukloniti hirurškim putem.

Problem je u kičmi

Ukoliko nije reč o poremećajima uha, najčešće se radi o različitim promenama koje nastaju u predelu kičme i vrata. Između kičmenih pršljenova dolazi do stvaranja malih koštanih izraštaja koji pritiskaju krvne sudove, pa tako slabi dotok krvi u mozak. Može doći i do pritiska na vegetativni deo nervnog sistema u blizini vratnog dela kičme. Ponekad dolazi do minimalnog pomeranja pršljenova u kojima se nalaze nervne strukture zadužene za obaveštavanje mozga o položaju tela. Kad se pršljenovi pomere, mozak dobija informaciju da se telo kreće, iako zapravo miruje. Vrtoglavica izazvana poremećajima u predelu vrata provocirane su naglim pokretima vrata. Recimo, neki pacijenti osete vrtoglavicu prilikom okretanja glave u jednu stranu, drugi prilikom ležanja na leđima imaju osećaj propadanja i cela soba im se okreće. To su sigurni znaci da je reč o poremećaju vratnih pršljenova.

Posetite lekara

Veoma je bitno da se posle prve pojave vrtoglavice obratite lekaru za savet. U postavljanju dijagnoze učestvuju stručnjaci različitih specijalnosti: otolaringolog, neurolog, neurotraumatolog, fizijatar i ortoped, a kod dece i neuropedijatar. Bolesnik mora podrobno da opiše prirodu vrtoglavice, uslove na poslu, aktivnosti neposredno pre pojave vrtoglavice i eventualnog pada, moguće povrede glave i vrata i hronične bolesti od kojih pati. Dijagnoza podrazumeva pregled uha, nosa, ždrela, pregled očiju, nalaz fizijatra i ortopeda koji će pregledati kičmu i vratne pršljenove, dok će neurolog zahtevati ispitivanja vezana za krvne sudove i cirkulaciju. Na osnovu toga određuje se terapija.

CDC/JS