Deca treba da imaju pet obroka dnevno

Roditelji žele da im deca budu zdrava i da se pravilno razvijaju, pa je opravdana briga o tome da li ih pravilno hrane. Česta su pitanja da li jedu dovoljno raznovrsne hrane dok najintenzivnije rastu i razvijaju se.

Nutricionista Branka Mirković otkriva kako da se dečjem organizmu, pored kalorija, obezbedi optimalna količina hranljivih sastojaka koji utiču na pravilan fizički, intelektualni, socijalni i emotivni rast i razvoj podelejnih u pet obroka dnevno.

Žitarice

Žitarice treba da budu zastupljene 30 odsto u dečjoj ishrani. Prednost treba da imaju proizvodi od punog zrna, integralni hleb, pirinač, kukuruz. Oni obezbeđuju potrebnu energiju, održavaju nivo šećera u krvi.

Mlečni proizvodi

Mleko i mlečni proizvodi treba da budu zastupljeni 20 do 25 odsto. To su visokovredni biološki proteini koji se lako vare i obezbeđuju mlečne masti i vitamine A, D, B1, B2 i veoma važne soli kalcijuma i fosfora, magnezijuma, natrijuma.

Meso

Meso, jaja i riba spadaju u veliku grupu namirnica životinjskog porekla koje deca svakodnevno treba da konzumiraju. Treba da jedu posnije meso jer ono ima veći sadržaj kvalitetnijih proteina, minerala i vitamina. Riba treba da je zastupljena najmanje dva puta nedeljno. Jaja su veoma značajna za ishranu u detinjstvu, bogata su vitaminima A, D, E, B1 i B2, a od mineralnih sastojaka tu su gvožđe, fosfor, natrijum, kalijum, bakar i cink.

Povrće i voće

Povrće je voma važno u ishrani dece, pre svega zbog vitamina i minerala. Zato naučite vaše klince da jedu povrće, pre svega kao salatu i lako termički obrađeno. Voće povoljno utiče na rad endokrinih žlezda, odstranjuje toksine iz organizma. Treba da bude zastupljeno u ishrani kao nezavisan obrok.

Masti

Od masti i ulja najbolje je deci ponuditi maslac ili prirodne sirne namaze, a hranu pripremati na hladno ceđenom maslinovom ili nekom drugom hladno ceđenom ulju.

Šećer

Izbegavajte da im dajete beli konzumni šećer, dajte prenost medu, džemovima i mermeladama s fruktozom.

Saveti za roditelje

Dete naviknete na određeni broj obroka.
Dajte mu od pet do šest obroka do treće godine, kasnije najmanje četiri, a idealno je pet.
Hrana treba da bude raznovrsna i da se sastoji od tri glavna obroka i dve užine.
Obroci se serviraju za stolom koji je postavljen.
Pripremajte obroke u skladu sa uzrastom. Izbegavajte jaku i začinjenu hranu koju jedu odrasli. Ne pasirajte i ne usitnjujte hranu.
Ako dete odbija neku hranu, ne insistarajte, ne pokazujte nestrpljenje. Istu namirnicu mu servirajte posle nekog vremena.
Ne potkupljujte decu i ne nagrađujte slatkišima ako pojedu obrok.
Ako ne želi sve da pojede, možda nije gladno, možda je umorno ili ga nešto drugo interesuje. Odustanite i do sledećeg obroka ne dajte mu nikakve poslastice ili grickalice. Kada dođe vreme sledećeg oboroka, servirajte mu ono što je tada na redu.