12 biljaka koje će vam pomoći u borbi protiv virusa

Foto: Shutterstock

Virusi su deo svakodnevnice, stalno prisutni kao pretnja zdravlju. Ove sićušne tvorevine sastavljene su samo od genetskog materijala, obavijenog proteinskom kapsulom. Kad inficiraju čoveka, počinju da se razmnožavaju velikom brzinom. Ako je imunitet oslabljen, ćelije „čuvari” ne mogu više da ih uništavaju, pa se javlja bolest.

Antibiotici su, u principu, potpuno beskorisni u borbi protiv virusa. Danas postoji samo nekoliko zvaničnih lekova protiv njih (aciklovir protiv herpesa, AZT protiv side i interferon, protein koji stvara i sam organizam), ali svi izazivaju nuspojave koje narušavaju zdravlje. Zato se u borbi protiv ovih „opasnika” često okrećemo prirodi, odnosno lečenju biljem i odgovarajućim namirnicama.

Evo kratkog izbora biljaka koje mogu da vam pomognu u lečenju virusnih oboljenja, i čija je lekovitost i naučno dokazana.

1. Ehinacea

Ehinacea je najpoznatija antivirusna lekovita biljka, poreklom iz Amerike. S obzirom na to da jača i stimuliše imuni sistem, korisna je u borbi protiv virusa i bakterija.

Dokazano je da ehinacea efikasno deluje kod akutnih infekcija disajnih puteva, uključujući i grip, prehladu, bronhitis, sinusitis, tonsilitis i upalu uva.

Uzimanje ehinacee preporučuje se već kod prvih simptoma bolesti.

Međutim, pošto je i prirodni „antibiotik”, kao takva ima ograničeno dozvoljeno vreme korišćenja – ne više od osam nedelja u kontinuitetu.

2. Mačja kandža 

Takozvana „mačja kandža” (Uncaria tomentosa), između ostalog ima i sposobnost da uništava viruse i ublažava upale. Ova biljka deluje i na imunološki sistem jer podstiče stvaranje limfocita, kao i jačanje njihove aktivnosti. Poznato je da su limfociti, ili bela krvna zrnca, najvažniji borci u borbi protiv virusa.

3. Maslina

Zahvaljujući tome što sadrži elenolnu kiselinu koja koči stvaranje enzima potrebnih virusima za prodiranje u zdrave ćelije organizma, maslina je korisna u borbi protiv ovih neprijatelja. Naime, usporavanjem umnožavanja virusa, supstance iz lista masline daju organizmu dovoljno vremena da krene u napad.

List masline koristan je u lečenju herpesa i drugih virusnih oboljenja, gripa i prehlade, ali i gljivičnih infekcija, hroničnog umora i alergija.

Ne preporučuje se njegovo korišćenje istovremeno sa uzimanjem antibiotika jer može da poništi njihovo dejstvo.

4. Crni kim

Drevni faraoni smatrali su ulje crnog kima lekom protiv svih bolesti. S druge strane, više od dve stotine modernih istraživanja potvrdilo je lekovito dejstvo ove biljke.

Zbog svog bogatog hemijskog sastava (sadrži preko sto aktivnih sastojaka), crni kim utiče na širok spektar bolesti.

Blagotvorno deluje na disajni i mokraćni sistem, i na sistem za varenje. Jača imunitet, leči bronhitis i hronični kašalj. Daje i odlične rezultate u lečenju alergije i astme.

Pošto deluje kao prirodni antibiotik, koji nema štetnih posledica, u sezoni prehlada i gripa mogu da ga uzimaju i deca.

5. Eukaliptus

Zahvaljujući jedinjenjima koja sadrži, ova biljka izuzetno je korisna protiv virusnih infekcija. Može da se koristi u obliku esencijalnih ulja za inhalaciju kod prehlada, kao i za masažu leđa i grudnog koša kod respiratornih infekcija.

Recept za ulje za masažu: Umutiti 125 ml bademovog ulja, 20 kapi esencijalnog ulja eukaliptusa, 20 kapi lavandinog ulja i pet kapi esencijalnog ulja nane. Smesu promešati i sipati u staklenu flašicu. Za jednu masažu dovoljna je jedna kašičica ulja.

6. Tahebo

Tahebo (južnoameričko drvo Pau d’Arco) jedna je od najefikasnijih lekovitih biljaka za jačanje imuniteta. U obliku kapsula, tableta, tinkture ili čaja može značajno da ojača imunitet u slučajevima gripa i prehlada, sindroma hroničnog umora, bronhitisa ili HIV infekcije.

Zbog protivupalnih svojstava koristan je kod akutnog bronhitisa sa simptomima upale disajnih puteva i bola u mišićima. Lokalna primena tinkture taheba može, između ostalog, i da ukloni bradavice na površini kože.

7. Mandarina

Bogata je vitaminima A, C i B, i značajan izvor folne kiseline, bioflavonoida i selena. S obzirom na to da sadrže veliku količinu vitamina C, mandarine mogu da pomognu organizmu da nakon bolesti što brže ojača, dok će vitamin A odstraniti ostatke zapaljenja.

Preporučuje se korišćenje prirodnog soka mandarine i u slučajevima kad duže vreme kašljemo ili kijamo. Pošto smanjuje nadražaj sluzokože, zahvaljuljući sadržaju vitamina A brže i lakše ćete prebroditi najkritičniji period.

Ako ste prehlađeni, u oceđenu mandarinu dodajte malo soka od limuna.

8. Beli i crni luk

Beli luk je najbolji prirodni antibiotik među povrćem. Pokazalo se da su njegovi sastojci među najboljima za uništavanje bakterija i virusa, jačanje imuniteta, smanjenje količine holesterola u krvi i snižavanje visokog krvnog pritiska.

9. Matičnjak

Veoma prijatan kao čaj, posebno u kombinaciji sa majčinom dušicom, ruzmarinom i žalfijom. Na prve znake prehlade možete početi da ga pijete umesto vode.

10. Đumbir

Koristi se čaj od svežeg korena đumbira, ili đumbir u prahu koji se stavlja u razne napitke. Recept za spuštanje temperature:  Potrebno je: dve kašičice svežeg korena đumbira, jedna kašičica suve nane, kašičica suvog cveta zove. Ovu mešavinu preliti sa 250 ml vrele vode, poklopiti i ostaviti da stoji deset minuta. Nakon toga procediti i piti. Dozvoljen je jedan litar dnevno.

11. Žalfija

Služi za ispiranje usta i grla jer uništava viruse. Može da se pije i kao čaj, i to u neograničenim količinama, ako se pomeša sa cimetom i lovorovim listom.

12. Pečurke

Reiši, šiitake i maitake pečurke imaju odlično antivirusno dejstvo, a možete ih pronaći u prodavnicama zdrave hrane. Njihovo antivirusno delovanje sastoji se u sposobnosti podsticanja organizma da stvara interferon koji predstavlja osnovnu materiju za borbu protiv virusa.

Sok od reiši pečuraka podstiče imuni sistem, čisti organizam od otrova, deluje protiv virusa i bakterija, regeneriše ćelije i organizmu vraća ravnotežu.

Ova svojstva pečuraka nedavno su potvrdili i rezultati istraživanja grupe američkih naučnika. Naime, ako su redovno na trpezi, imuni sistem jača, pa virusi i razne infekcije nemaju mnogo prilike da se razviju, kažu stručnjaci.

Pripremila: Vesna Stanimirović