‘NAŠ MOZAK SE PRILAGADIO PAMETNIM TELEFONIMA’! Znanstvenik Goran Sedak: ‘To ne znači da funkcionira bolje ili lošije, samo drugačije’!

ENIGMA LJUDSKOG MOZGA

+
AAA
–

‘NAŠ MOZAK SE PRILAGADIO PAMETNIM TELEFONIMA’! Znanstvenik Goran Sedak: ‘To ne znači da funkcionira bolje ili lošije, samo drugačije’!

Autor: Daniela Delale
Nedjelja, 28. ožujka 2021. u 13:16

Istraživanje mozga, tog vječnog misterija, jedno je od najdinamičnijih područja znanosti.

Svakodnevno se provode tisuće znanstvenih studija koje pokušavaju otkriti kako se mozak razvija, funkcionira i stari u svrhu otkrića potencijalno novih lijekova i načina liječenja kojim bi se spriječile bolesti mozga.

No proces je dugotrajan i spor zbog ogromne kompleksnosti mozga i milijardi različitih stanica i veza koje sudjeluju u njegovoj funkciji. Doc. dr. sc.

Goran Sedmak, zamjenik ravnatelja Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, optimističan je kada je riječ o novim otkrićima jer, kako kaže, ako netko može riješiti enigmu ljudskog mozga, onda je to upravo – ljudski mozak.

* Mozak sam za sebe ne boli, ali u njemu je centar za bol. Kako bol zapravo funkcionira?

Točno, središte za bol smješteno je u našoj moždanoj kori (dio koji vidimo na površini mozga). Mozak ne boli zato što on sam po sebi nema osjetnih stanica za bol. Stoga mozak ne može osjetiti bol. No druge strukture u lubanji (kao što su moždane ovojnice) bogate su osjetnim stanicama za bol i prenose te informacije u mozak.

Da bismo osjetili bol, kao i bilo koji drugi osjet, prvo je moramo “uočiti”, tj. stimulirati naše osjetne stanice. Nakon toga informacija se prenosi u posebne strukture živčanog sustava koje su zadužene za prepoznavanje vrste podražaja i prosljeđivanje informacija u ispravne strukture. Reakcija na bol može biti višestruka.

Ako je bolni podražaj izrazito štetan, informacija će paralelno ići u dijelove mozga koji će nesvjesno reagirati i ukloniti bolni podražaj (npr. podizanje ruke s vruće peći) i u dijelove mozga koji će svjesno procesirati podražaj (moždana kora). Tek kada informacija stigne u moždanu koru, mi ćemo biti svjesni bolnog podražaja i moći ćemo ga dalje procesirati (npr. požaliti se ukućanima, primijeniti obloge, popiti tabletu itd.).

* Kako mozak radi?

Osoba koja bi mogla odgovoriti na ovo pitanje bila bi jako dobar kandidat za Nobelovu nagradu. Osnovni princip rada neurona (živčanih stanica) izmjena je iona, što stvara električne podražaje, te lučenje kemijskih tvari koji te električne podražaje prenose između dva neurona. Iako na prvi pogled izgleda jednostavno, stvarni način na koji naši neuroni procesiraju informacije i prenose ih dalje još je misterij. Ono što znamo jest da se ti neuroni povezuju u veće mreže te unutar tih mreža dolazi do obrade informacija koje nam omogućuju normalan život. Ustroj i građa tih neuronskih krugova kod svake su osobe jedinstveni te je upravo to osnova naše posebnosti i jedinstvenosti kao jedinke u društvu. Čak ni jednojajčani blizanci nemaju ustrojene neuronske krugove na isti način.

* Postoje li neke male životne navike koje mogu utjecati na zdravlje mozga?

Na zdravlje i očuvanje moždanih funkcija najviše utječe aktivnost. Prije svega, bitno je da osoba aktivno stimulira svoj mozak informacijama iz okoline koje zahtijevaju da ih mozak obrađuje. Na primjer, čitanje knjige ili rješavanje križaljke poticat će mozak mnogo više od pasivnog gledanja televizije jer zahtijevaju aktivaciju mnogih područja mozga (npr. područja za čitanje, područja za pamćenje, područja za razumijevanje riječi itd.). Što više tjeramo mozak da “radi” i opterećujemo ga u mladosti, to će mozak biti zdraviji u kasnijoj životnoj dobi. Isto tako, tjelesna aktivnost je bitna i za očuvanje zdravlja mozga jer omogućuje veći protok krvi kroz tijelo, pa tako i mozak, što dovodi do pojačanog dotoka hranjivih tvari i uklanjanja štetnih tvari iz mozga.

* Koliko je sna potrebno za zdrav i očuvan mozak?

To ovisi o pojedincu. Nekakav opći prosjek je minimalno šest do osam sati dnevno. Jasno, postoje osobe kojima je za oporavak mozga potrebno manje sna, a i osobe kojima će trebati više. No uz vrijeme, bitna je i kvaliteta sna te vrijeme kada spavamo. U našem mozgu postoji takozvani unutarnji sat koji bilježi naše dnevne ritmove. Najkvalitetniji san i najveća korist za oporavak mozga bit će onda kada je naš unutarnji sat “namješten” za spavanje. Tada dolazi i do velikih hormonskih promjena koje nam omogućuju kvalitetan san. Ako tada ne spavamo, svaki drugi san, bez obzira na trajanje, neće biti optimalan i neće do kraja obaviti svoju funkciju.

* Kako moderna tehnologija utječe na razvoj mozga kod djece? Utječe li na smanjenu koncentraciju kod djece?

Na ovo pitanje moći ćemo potpuno odgovoriti tek za tridesetak godina, kada odrastu prve generacije potpuno “digitalne” djece. Današnja djeca su prve generacije koje su potpuno uronjene u digitalni svijet. Svaka tehnologija utječe na način na koji se mozak razvija, no tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša. Bitan je način na koji mi koristimo tu tehnologiju i za što je koristimo. Na primjer, ako dijete ostavite da cijele dane “visi” na mobitelu i tabletu bez interakcije s drugim vršnjacima, jasno da će to dijete kasnije u životu imati slabije razvijene socijalne vještine. Za razvoj mnogih funkcija našeg mozga postoje kritična razdoblja kada se moraju dogoditi i ako ih tada ne razvijemo, vrlo teško je kasnije to razvijati. Kad je riječ o smanjenoj koncentraciji kod djece, mislim da nove tehnologije ne utječu značajno na to. Mislim da je to primarno problem našeg današnjeg društva u kojem se puno više cijeni rješavanje više zadataka odjedanput i brzo nego udubljivanje u neki problem. Svjedoci smo pojave “internetskih stručnjaka”, tj. osoba koje nakon pročitane tri rečenice na nekom portalu postaju stručnjaci za medicinu, nogomet, vojnu tehnologiju i sl. To je isto primjer smanjene koncentracije, pa zašto se onda čudimo što djeca imitiraju naša ponašanja i samo se površno i kratkotrajno bave nekom temom.

* Je li zbog svih tih brzih sadržaja na mobitelima i videoigricama mozak zapravo promijenio način funkcioniranja?

Mozak je svakako promijenio način svojeg funkcioniranja kako bi se prilagodio novonastaloj situaciji. No to ne znači da mozak funkcionira bolje ili lošije, samo drugačije. Isto tako je mozak promijenio način funkcioniranja kada smo razvili pismo. Od tada nismo više morali pamtiti sve informacije (neke smo i zapisali) pa bismo mogli tvrditi da je pojava pisma smanjila kapacitet za pamćenje. Naravno, to nije točno, nego je mozak samo promijenio način na koji obrađuje informacije i uključio tehnologiju u svoje funkcioniranje. Potpuno je jasno da mozak puno više želi gledati videosadržaje nego čitati. Razlog je što na taj način štedi energiju, a dobiva potrebnu zabavu (mozak mrzi kad mu je dosadno). Čitanjem morate u svom mozgu aktivirati mnoga područja da biste si dočarali scenu, a gledanjem nekog videa to dobijete odmah, uz malu energetsku cijenu. No kad govorimo o smanjenom čitanju kod djece, osobno ne smatram da je za to krivo njihovo, nego korištenje mobitela i laptopa odraslih osoba. Djeca uče imitacijom od drugih ljudi, pa ako stalno gledaju odrasle kako “bulje” u ekrane, zaključit će da je to poželjno ponašanje. Ako želimo da nam djeca više čitaju, onda ih moramo poučavati vlastitim primjerom i ponekad sami uhvatiti knjigu i nešto pročitati. Kad je riječ o ograničavanju sadržaja, nažalost, to nije moguće jer su digitalni mediji i sadržaji duboko ukorijenjeni u naše društvo i bez njih je danas nemoguće normalno funkcionirati. No svakako se slažem da postoje određene dobne skupine kojima nije primarno da koriste ove tehnologije. Predškolska djeca svakako bi što više vremena trebala provesti u igri sa svojim vršnjacima i drugim ljudima kako bi mogli razviti sve sposobnosti bitne za ljudski život (npr. govor, motoričke sposobnosti, socijalne vještine, emocionalno razumijevanje, empatiju itd.). Osobno smatram da nije bitno koliko vremena dijete koristi neku tehnologiju, nego da vrijeme koje ne provodi koristeći te tehnologije kvalitetno provede u interakciji s drugim ljudima. Posljedično tome, i škole će promijeniti način poučavanja jer djeca koja će dolaziti u škole u budućnosti bit će puno računalno pismenija od prijašnjih generacija te će time i tjerati da se nastavnici njima prilagode kako bi im efikasno prenijeli potrebno znanje.

* Koliko bi djeca dnevno smjela biti na tim sadržajima po vašem mišljenju, a da to ne ostavi negativne posljedice na mozak?

Kao što sam već rekao, po mom osobnom mišljenju ne postoji maksimalni broj sati koje bismo univerzalno odredili. Bitno je da u danu ostavimo dovoljno vremena djetetu da može kroz igru samo sa sobom, s drugom djecom i roditeljima razvijati potrebne vještine za svakodnevni život. Nekom djetetu će možda dvije pročitane priče biti dovoljne da ispravno nauči percipirati i reproducirati sve glasove, a neka djeca će morati više puta to ponoviti. Neka djeca će brzo shvatiti da njihovi postupci imaju učinka na druge ljude, dok će druga to sporije svladati. Svako dijete ima svoj razvojni put koji ne možemo (i ne smijemo) potpuno staviti u nekakav zadani kalup. Bitno je individualno procijeniti svako dijete i pružiti mu one aktivnosti koje će ga najviše stimulirati.

* Koje su najčešće i najopasnije bolesti mozga?

Među najčešćim bolestima mozga danas su moždani udar i neurodegenerativne bolesti. Te su skupine zaslužne za većinu problema koje osobu dovode do nemogućnosti brige o sebi, što onda dovodi i do velikog opterećenja za društvo. Načelno, svaka bolest mozga je opasna jer mijenja našu osobnost i način na koji doživljavamo svijet. Kako za mnoge bolesti mozga još nemamo učinkovite lijekove, vrlo je važno da bolesti mozga preveniramo, a za to je najbolje što je više moguće stimulirati mozak, održavati ga aktivnim, ali isto tako ne zaboraviti održavati i tijelo aktivnim, jer mozak nije izolirani sustav u tijelu. Bolesti drugih organskih sustava također će djelovati i na način na koji naš mozak funkcionira.

Autor:Daniela Delale
Nedjelja, 28. ožujka 2021. u 13:16

ZADNJE VIJESTI

ENIGMA LJUDSKOG MOZGA

DAROVI PRIRODE

TRIBULUS TERRESTRIS

NARODNI RECEPTI

Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article