Akutni infarkt miokarda simptomi i terapija

srčani udar simptomi

Srčani udar, ili akutni infarkt miokarda, najozbiljnije je oboljenje krvnih sudova. Bolesti srca i krvnih sudova vodeći su uzrok smrti među stanovnicima Srbije – statistika kaže da skoro polovina muškaraca i preko 60 odsto žena izgubi bitku s kardiovaskularnim oboljenjima. Ono što naročito zabrinjava je činjenica da se sve češće dijagnostikuje predinfarktno stanje kod mladih osoba, usled izuzetno nezdravih navika u ishrani, manjka kretanja i potpunog odsustva fizičkih aktivnosti.

U našem tekstu saznajte šta je infarkt miokarda, kako ga prepoznati i sprečiti na vreme, koji su simptomi srčanog udara, kakva se ishrana i dijeta preporučuju tokom oporavka i rehabilitacije. Ostanite sa nama..

Simptomi srčanog udara kod žena i muškaraca

Srčani udar nastaje zbog sužavanja krvnih sudova, najčešće izazvanog aterosklerozom. Kad aterosklerotični plak pukne, formira se krvni ugrušak u krvnom sudu srca. Tada deo srčanog mišića povezan s njim postaje samo ožiljak bez funkcije. Akutni infarkt miokarda je poslednji stadijum ateroskleroze krvnih sudova srca, a javlja se nakon potpunog zapušenja koronarne arterije ili njenih grana. Tada deo srčanog mišića ispod mesta zapušenja ostaje bez cirkulacije, te dolazi do nekroze i odumiranja plemenitog srčanog tkiva.

Najčešći i najvažniji simptomi infarkta miokarda jesu bolovi iza grudne kosti, a javljaju se i drugi predznaci srčanog udara – težina, nelagodnost ili pritisak u grudima, kratak dah, intenzivno preznojavanje, mučnina, malaksalost, poremećaj ritma.

Bol ume biti manjeg intenziteta, a varira do čak vrlo jakog i traje duže od deset minuta. Oboleli tada treba da obustavi sve aktivnosti, umiri se i potraži stručnu pomoć – pri kliničkom pregledu ustanovljava se je li u pitanju akutni infarkt miokarda.

Treba napomenuti da nije svaki bol u grudima srčanog porekla, sličnu simptomatologiju daju i povrede grudnog koša, reumatski procesi u zidovima grudnog koša, povrede i prelomi rebara, herpes zoster, gastritis i ezofagealna refluksna bolest, pneumotoraks, plućna embolija, poremećaji kičme i kičmene moždine…

Ponekad simptomi srčanog udara mogu i potpuno izostati, pa oboleli gotovo da nema nikakve znakove upozorenja, po najnovijim statistikama tkz. infarkt bez bola javlja se kod čak 20 odsto obolelih, veoma je čest kod obolelih od šećerne bolesti. Na EKG snimku se tada uočavaju znakovi oštećenja, a oboleli uopšte nije ni svestan da je preležao srčani udar.

Dakle, ukoliko vam je infarkt miokarda pokucao na vrata, srce vam je već oštećeno. Ne možete ga regenerisati, ali uz konsultacije s kardiologom, redovno uzimanje propisanih lekova i promenu stila života – možete sprečiti nova oboljenja.

Akutni infarkt miokarda terapija i oporavak

  • Prva pomoć kod infarkta srca je da se oboleli smesti što udobnije u  položaj koji je polusedeći. Tada mu se strogo zabranjuju i najmanji fizički napori, nikako ne sme da ustane i da hoda.
  • Ako ta osoba ima dijagnostikovanu anginu pektoris, obvezno joj trebate dati nitroglicerin pod jezik.
  • Za sve one koji nemaju ovu dijagnozu, od velike pomoći može biti tableta Andola(100 mg) ili Aspirina,
  • Nakon ukazane prve pomoći, obavezno se javiti kardiologu, koji će na osnovu simptoma i stanja obolelog odrediti dalju terapiju.
  • Akutni infarkt miokarda leči se isključivo u bolnicama, i to od strane celog tima kardiologa, koji odlučuju nakon što se tegobe u potpunosti smire, da li je neophodna hirurška intervencija, ugradnja bajpasa, ugradnja stentova ili se nastavlja terapija medikamentima.
  • Da bi se sa procesom rehabilitacije počelo, neophodno je da se uradi i koronarografija.

Oporavak počinje u bolnici, gde možete provesti nekoliko dana, a ukoliko vam je ugrađen bajpas, onda je boravak u bolničkoj sobi nešto duži. Nakon srčanog udara, obavezne su vežbe i fizička aktivnost, jer se tako srce ojačava.

Naravno, od vas se ne očekuje da se iz kreveta prijavite na maraton, ali u dogovoru s kardiologom možete početi s laganim šetnjama ili časovima aerobika. Ipak, pazite da se ne preforsirate – akutni infarkt miokarda zahteva vaš potpuni angažman i obavezno se javite lekaru ako tokom vežbanja primetite makar jedan od sledećih simptoma: isprekidano disanje koje traje više od deset minuta, bol u grudima, rukama, vratu, vilici ili stomaku, nepravilan rad srca, hladan znoj, slabost ili nesvestica, te oticanje nogu.

Rehabilitacija nakon infarkta miokarda

akutni infarkt miokarda simptomiMnogo ljudi nakon što doživi akutni infarkt miokarda, kasnije oseća strah, koji može biti praćen depresijom ili anksioznošću. Ovo stanje možete izbeći ako se smejete. Smejte se što više jer tako ćete podići nivo dobrog holesterola u krvi i uništiti hormone odgovorne za stres, koji povećavaju rizike od novog srčanog udara.

Takođe, nemojte dozvoliti da vam se poremeti raspored spavanja – ljudi koji žrtvuju san daleko su podložniji kardiovaskularnim tegobama.

Obavezno ostavite cigarete 

Istraživanja su pokazala da se godinu dana nakon prestanka pušenja rizik od novih kardiovaskularnih oboljenja smanjuje za čak 50 odsto – uživanje u cigaretama ubrzava zgrušavanje krvi i povećava količinu masti u njoj.

Taj porok dovodi i do povišenog krvnog pritiska, a jedno od najvažnijih pravila nakon srčanog udara glasi da se pritisak mora držati pod kontrolom, jer u tandemu s arteriosklerozom povećava rizik od novog infarkta i do pet puta, ostavljajući i drugim oboljenjima.

Ako imate dijagnostikovan dijabetes, tada trebate redovno da kontrolišite nivo šećera u krvi, a ukoliko ste gojazni, obavezno se konsultujte s nutricionistom, jer rizik za akutni infarkt miokarda raste, kao i za razvoj drugih kardiovaskularnih oboljenja i to za 3,1 odsto sa svakim novim kilogramom telesne mase.

Kakva se dijeta za srčane bolesnike preporučuje

Izbegavajte slatkiše i grickalice

Uz pravilan izbor namirnica, srce vam može kucati skoro kao ranije, s tim što ne treba da zaboravite da ga je akutni infarkt miokarda učinio ranjivijim – stručnjaci kažu da ga možete ojačati pridržavajući se mediteranskog načina ishrane.

Jedite više laganijih obroka tokom dana, a izbegavajte hranu koja sadrži zasićene masti i transmasti, jer one mogu zapušiti krvne sudove. Pržena i brza hrana, industrijski prerađene namirnice, poput slatkiša i grickalica, ne bi trebalo da vam se nadu na meniju. Isto važi i za hranu u kojoj ima previše soli, šećera i holesterola. Zato se savetuje ograničeno konzumiranje mleka i mlečnih proizvoda, kao i crvenog mesa, životinjske jetre, bubrega i mozga, a ne treba preterivati ni u konzumiranju jaja.

Nisu sve masti loše

Za razliku od masnog mesa koje ne bi trebalo da vam se nađe na trpezi, masna riba je odličan izbor, pa uživajte u njoj bar dvaput nedeljno. Bogata je korisnim omega-3 masnim kiselinama, kojih ima i u orašastim plodovima i lanenom semenu.

Te kiseline čuvaju krvne sudove i sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka, dok koenzim Q10 iz ribe povećava elastičnost krvnih sudova, a i neophodan je za normalan rad srca. S druge strane,hranu bi trebalo da pripremate na hladnocedenom maslinovom ulju, a druga biljna ulja takođe mogu biti dobar izbor, s tim što ne treba kupovati rafinisana.

Blagodeti ovsenih pahuljica

Nakon infarkta, za zdrav doručak s vremena na vreme jedite ovsene pahuljice ih sami kuvajte ovas. Stručnjaci kažu da je optimalna dnevna količina ove žitarice tri šolje ako je jedete u obliku gotovih pahuljica, a šolja i po ukoliko je sami kuvate.Ovo je idealna dijeta za srčane bolesnike.

Ovas je blagotvoran za srce jer snižava nivo lošeg holesterola u krvi, a istovremeno podiže nivo onog dobrog. Ishrana posle infarkta podrazumeva i druge integralne žitarice (sami napravite musli ili hleb), kao i mahunarke – nepresušan izvor dragocenih vlakana.

Ako niste ljubitelj pasulja, graška ili boranije, u ishranu uvrstite humus, jer su leblebije jedan od njegovih glavnih sastojaka. Orašasti plodovi takođe snižavaju nivo lošeg holesterola, ali nikako ne bismo trebali preterivati u njihovom konzumiranju – puna šaka lešnika ili oraha dnevno više je nego dovoljna.

Za akutni infarkt miokarda obavezno je voće i povrće

Voće i povrće najbolji su izvor dragocenih antioksidansa, u koje se ubrajaju i pojedini vitamini. Tako vitamin C štiti srce od bolesti i reguliše nivo holesterola u krvi. Najviše ga ima u jabukama, grožđu i južnom voću. Posebno je delotvoran sok od pomorandže, koji smanjuje zadebljanja krvnih sudova, dok limunov sok u kombinaciji s medom čisti krvne sudove i snižava nivo lošeg holesterola, te je idealna prevencija za akutni infarkt miokarda.

S druge strane, ako u ishranu ubacite dunje i kajsije, počastićete organizam blagotvornim vitaminom A, dok su jabuke, kruške i šljive bogate vlaknima koja vezuju holesterol kako bi se on lakše eliminisao iz organizma. Kao prevencija srčanog udara preporučuje se i konzumiranje što više bobičastog voća, a od povrća – paprika i beli luk, koji efikasno snižava holesterol i štiti kardiovaskularni sistem.

Ishrana posle infarkta recepti

Pljeskavice od lososa i kinoe

Na malo maslinovog ulja propržite solju sitno usitnjenog crnog luka i pola Šolje usitnjenog celera. Pomešajte to sa šoljom kuvane kinoe, tri jajeta i 200 g mlevenog lososa. Začinite himalajskom solju i crnim biberom, po ukusu. Napravite osam malih pljeskavica ili kuglica i pecite ih na maslinovom ulju. Služite uz grilovano ili bareno povrće, po vašem izboru.

Salata od spanaća i voća s orasima

U veliku činiju sipajte četiri šolje svežih listova spanaća, solju svežih jagoda isečenih napola, solju svežih borovnica, malu glavicu crnog luka isečenu na kriške i četvrtinu šolje seckanih oraha. Za nadev pomešajte dve kašike meda, dve kašičice senfa, dve kašike sirćeta, kašičicu karija u prahu i malo bibera. Sve dobro promeŠajte, a pre služenja ohladite salatu u frižideru.

Za akutni infarkt miokarda najvažnija je prevencija, kako se bolest ne bi javila ponovo,kao i pravilan životni stil, koji podrazumeva raznovrsnu ishranu s manje soli, masnoća i slatkiša, dosta voća i povrća i dovoljan unos tečnosti u organizam. Pušenje, povišene masnoće u krvi, fizička neaktivnost, gojaznost, hipertenzija i mentalni stres jesu faktori koji pogoduju nastanku ishemijske bolesti srca. Srećom, spadaju u promenljive faktore rizika. Ako već postoji dijagnoza kardiovaskularne bolesti, važno je redovno uzimati terapiju, ali i odlaziti na redovne lekarske kontrole. Preporučujemo članak vino za srce..

Pročitajte slične tekstove :