Prema novoj studiji, olovo ima puno veći utjecaj na globalno zdravlje nego što se dosad mislilo, te bi mogao biti uzrokom više od pet milijuna smrti godišnje i predstavljati sličnu prijetnju kao i onečišćenje zraka.
Studija, opisana kao “upozorenje”, također procjenjuje da izloženost tom toksičnom metalu uzrokuje gubitak gotovo šest IQ bodova kod male djece u zemljama u razvoju.
Pokazano je da olovo uzrokuje niz ozbiljnih zdravstvenih problema, napose u vezi s bolestima srca i razvojem mozga male djece, što je dovelo do globalne zabrane olovnog benzina.
Međutim, ljudi još mogu biti izloženi tom jakom neurotoksinu putem hrane, tla, posuđa, gnojiva, kozmetike, olovnih akumulatora za automobile i drugih izvora.
Ogroman broj
Autori studije, dvojica ekonomskih stručnjaka iz Svjetske banke, tvrde da je ovo prvo istraživanje koje procjenjuje utjecaj izloženosti olovu na smrtnost od bolesti srca i gubitak IQ-a kod djece u bogatim i zemljama u razvoju.
“Kada smo prvi put vidjeli broj koji je izračunao naš model, nismo se usudili ni šapnuti taj broj jer je bio tako ogroman”, kaže glavni autor studije Bjorn Larsen.
Njihov model procjenjuje da je u 2019. godini 5,5 milijuna odraslih osoba umrlo od bolesti srca zbog izloženosti olovu, pri čemu je 90% njih bilo u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
To je šest puta više od prethodne procjene i čini oko 30% svih smrti od bolesti srca – vodećeg uzroka smrti diljem svijeta.
“To znači da je izloženost olovu veći uzrok bolesti srca od pušenja ili kolesterola”, zaključuje glavni autor studije.
Kontaminirani kuhinjski predmeti
Istraživači Svjetske banke procjenjuju ekonomski trošak izloženosti olovu na 6 bilijuna dolara u 2019. godini, što odgovara 7% globalnog BDP-a.
Prethodna istraživanja mjerila su samo utjecaj olova na bolesti srca kroz podizanje krvnog tlaka. Međutim, novo istraživanje promatralo je mnoge druge načine na koje olovo utječe na srce, kao što je stvrdnjavanje arterija koje može dovesti do moždanog udara, što je rezultiralo većim brojevima.
Larsen tvrdi da smo “još malo u tami” kada je riječ o razumijevanju koliko različiti izvori olova pridonose kontaminaciji krvi.
“Dio slagalice koji nedostaje, otkriven je u izvješću naše organizacije, koje je objavljeno u utorak. Analizirali smo 5000 uzoraka potrošačkih proizvoda i hrane u 25 zemalja u razvoju. Ustanovili smo visoke stope kontaminacije olovom u metalnim loncima i tavama, keramičkom posuđu, boji, kozmetici i igračkama. Zato siromašne zemlje imaju toliko trovanja olovom. To su najčešće kuhinjski predmeti”, tumači Richard Fuller, predsjednik nevladine organizacije Pure Earth.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
