Alergijski rinitis

Alergijski rinitis definisan je kao simptomatski poremećaj nosne sluznice koji se javlja nakon dodira s alergenima iz okoline pri čemu nastaje upalna reakcija. Neki ljudi imaju alergijski rinitis samo tokom određenih razdoblja u godini (sezonski alergijski rinitis ili polenska kijavica). Drugi ga mogu imati u bilo koje doba godine (nesezonski alergijski rinitis). Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije 10 do 25% stanovništva u svetu boluje od nekog oblika alergijskog rinitisa.

Ostali nazivi: Rinitis, Sezonski alergijski rinitis, Polenska kijavica

Šta uzrokuje alergijski rinitis?

Sezonski alergijski rinitis može uzrokovati polen korova, trava ili stabala. Kućna prašina, perje, buđ, dlake životinja i neki lekovi (npr. nesteroidni protiupalni lekovi) mogu izazvati nesezonski alergijski rinitis. Iznenadne promene temperature, fizički napor, duvanski dim te zagađenost vazduha mogu da pogoršaju simptome.

Koji su simptomi alergijskog rinitisa?

Najčešći simptomi alergijskog rinitisa su: kijanje, zapušen nos i curenje vodenog sekreta iz nosa, svrab i crvenilo nosa i očiju, osećaj peckanja i suzenje očiju, podražajni kašalj i grebanje u grlu. Simptomi alergijskog rinitisa mogu nestati spontano ili uzimanjem određenih lekova.

Akutni simptomi

• < 4 dana nedeljno ili
• > 4 nedelje
• blagog intenziteta
• normalno spavanje
• normalne dnevne aktivnosti, sport, slobodno vreme
• normalan rad i uspeh u školi
• simptomi ne predstavljaju opterećenje

Hronični simptomi

• > 4 dana nedeljno
• i > 4 nedelje
• umereno-jakog intenziteta
• nekarakteristično spavanje
• otežane dnevne aktivnosti, sport, slobodno vreme
• problemi u radu ili u školi
• simptomi predstavljaju opterećenje

Dijagnostikovanje alergijskog rinitisa

Dijagnoza alergijskog rinitisa temelji se na:

• tipičnoj anamnezi s alergijskim simptomima, pozitivnoj porodičnoj anamnezi
• tipičnim alergijskim simptomima: kijanje i curenje nosa (ali ovi simptomi ne moraju nužno biti uzrokovani alergijom )
• alergološkom testiranju: kožni prick test hipersenzibiliteta, merenje posrednika upalne alergijske reakcije (RIST-ukupni IgE u serumu i RAST-specifični IgE u serumu), inhalacijski provokativni testovi (koriste se retko)

Kako se leči alergijski rinitis?

1) Izbegavanje alergena. Najbolji način sprečavanja alergijskog napadaja je izbegavanje alergena (materije na koje ste alergični) iz neposredne okoline. Kuću treba temeljito očistiti od prašine, ukloniti tepihe, zavese, tapecirani nameštaj, pokrivače od perja ili ćebad. Kada je vazduh jako zagađen bolje je ostati u kući i zatvoriti prozore i vrata. Ako imate kućnog ljubimca na kojeg ste alergični, trebalo biste da mu nađete drugi dom. Neka prostor u kojem stanujete bude što čistiji.

2) Lekovi. Za lečenje simptoma alergijskog rinitisa koriste se sledeći lekovi:

• oralni H1-antihistaminici
• intranazalni H1-antihistaminici
• intranazalni kortikosteroidi
• intranazalni kromolini
• antileukotrieni
• potkožna specifična imunoterapija
• sublingvalna specifična imunoterapija
• nazalna specifična imunoterapija

Lečenje alergijskog rinitisa prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije

Intermitentni (povremen) rinitis
Blagi oblik: oralni H1-antihistaminici.
Umereni do teški oblik: intranazalni beklometazon, ukoliko je potrebno, nakon nedelju dana mogu se primijeniti oralni.

Trajno prisutni rinitis
Blagi oblik: leči se oralnim H1-antihistaminicima ili je dostatna manja doza intranazalnog beklometazona.
Umereno do teški oblik: intranazalni beklometazon, ukoliko su simptomi jaki, mogu se dodati oralni H1-antihistaminici i/ili manja doza oralnih kortikosteroida na početku lečenja.

Pedijatrijski aspekti

Alergijski rinitis često se pojavljuje u detinjstvu. Akutni alergijski rinitis nije uobičajen pre druge godine života, a najveću učestalost ima tokom godina u kojima dete pohađa školu. Postupak lčenja dece isti je kao i kod odraslih, ali mora se obratiti posebna pažnja kako bi se izbegle nuspojave specifične za ovaj uzrast. Kod dece, simptomi alergijskog rinitisa mogu negativno uticati na kognitivno funkcioniranje i uspeh u školi, a mogu se još više pogoršati neprimerenom primenom lekova. Valja izbegavati lečenje alergijskog rinitisa kod male dece oralnim i intramuskularnim kortikosteroidima.