Stres je složena reakcija tijela na bilo koju vrstu zahtjeva ili prijetnje koja se percipira kao opterećujuća, zastrašujuća ili izazovna. To je prirodan odgovor organizma na situacije koje zahtijevaju prilagodbu. No isto tako, okidač je za mnoge bolesti, a ako je kroničan, ugrožava bijele krvne stanice, što znači da je tijelo osjetljivije na viruse i bakterije. U borbi protiv stresa važan saveznik je prehrana, odnosno hrana koju jedete.
Pravilna prehrana od velike je važnosti u borbi protiv “bolesti modernog čovjeka”, a ovo su namirnice koje bi vam mogle pomoći kod stresa.
Bobičasto voće
Puno je vlakana, vitamina i minerala. Jagode, borovnice, maline i kupine sadrže antioksidanse koji se nazivaju antocijanini, koji štite živce i dobri su u borbi protiv stresa.
Masne ribe
Sardina, skuša, losos i sl. bogati su omega-3 masnim kiselinama i vitaminom D koji su prva linija obrane od stresa. Ne samo da su važni za rad mozga, već vam mogu pomoći i u borbi protiv kroničnog stresa.
Nedostatka omega-3 masnoća često se povezuje s povećanom razinom depresije i anksioznosti.
Brokula
Veoma je bogata magnezijem, vitaminom C i folatima koji su dobri saveznici u borbi protiv lošeg raspoloženja.
To povrće vrlo je poželjno na jelovniku jer njegov sastojak sulforafan snižava loš kolesterol i krvni tlak, a pokazalo se i da ima snažna antibakterijska, antivirusna i antigljivična svojstva.
Blitva
Jeftina hrana, dostupna gotovo tijekom cijele godine, mogla bi biti snažan borac protiv stresa. Procjenjuje se da oko 150 g blitve sadrži oko 36% dnevnog unosa magnezija koji igra vrlo važnu ulogu u odgovoru našeg organizma na kronični stres.
Niske razine tog minerala povezuju se sa stanjima kao što su tjeskoba i napadaji panike. Uporni stres snižava razinu magnezija u našem tijelu, a juha od mlade blitve mogla bi biti pravi izbor nakon dugog i stresnog dana.
Jaja
Prirodni su izvor nekoliko vrsta vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidansa koji su potrebni za ispravan odgovor na stres. Žumanjci su posebno bogati kolinom, nutrijentom koji se nalazi samo u nekoliko vrsta hrane. Smatra se da kolin pomaže u kontroli nakupljanja kolesterola.
Također je od pomoći u prijenosu živčanih impulsa, osobito onih koji se koriste u mozgu za formiranje pamćenja. Prema istraživačima, kolin je borac protiv gubitka pamćenja u kasnijim godinama.
Kako nastaje stres?
Stres nastaje kao rezultat interakcije između vanjskih događaja (stresora) i unutarnjih faktora (kao što su uvjerenja, očekivanja i emocionalna reakcija pojedinca). Stresori mogu biti fizički (npr. ozljeda, bolest), emocionalni (npr. gubitak voljene osobe, financijski problemi), socijalni (npr. konflikti s drugima, zahtjevi na poslu) ili psihološki (npr. perfekcionizam, osjećaj nedostatka kontrole).
Kada se osoba suoči s potencijalno stresnom situacijom, tijelo aktivira “bori se ili bježi” odgovor. Taj odgovor uključuje oslobađanje hormona stresa poput kortizola i adrenalina, što dovodi do fizioloških promjena u tijelu. Srčani ritam se ubrzava, krvni tlak se diže, disanje postaje ubrzano, a mišići postaju napeti. Te promjene pripremaju tijelo za suočavanje s prijetnjom ili za bijeg od nje.
Kratkotrajni stres može biti koristan jer potiče budnost, koncentraciju i brzu reakciju u opasnim situacijama. Međutim, dugotrajni ili kronični stres može imati negativne učinke na fizičko i mentalno zdravlje. Može dovesti do različitih problema, uključujući anksioznost, depresiju, poteškoće sa spavanjem, problema s probavom, slabljenje imunološkog sustava i povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Važno je naučiti kako se nositi sa stresom i razviti strategije suočavanja koje pomažu u smanjenju negativnih učinaka stresa. To može uključivati vježbe opuštanja, redovitu tjelesnu aktivnost, pravilnu prehranu, dovoljno sna, socijalnu podršku, upravljanje vremenom i postavljanje prioriteta. Također je važno prepoznati i izbjegavati nepotrebne stresore kada je to moguće.
U slučajevima kada je stres izazovan i otežava svakodnevno funkcioniranje, važno je potražiti pomoć stručnjaka poput psihologa ili terapeuta koji mogu pružiti podršku i savjetovanje.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
