Nesanica je poremećaj spavanja koji se karakterizira teškoćama s uspavljivanjem, čestim buđenjem tokom noći ili ranim buđenjem ujutro, i osjećajem umora ili pospanosti tijekom dana. Nesanica može biti kratkotrajna, trajati samo nekoliko noći, ili dugotrajna, trajati tjednima ili mjesecima.
Nesanica može nastati iz različitih razloga, kao što su: stres i anksioznost, depresija, loše prehrambene navike i neredoviti obroci, konzumiranje stimulansa poput kofeina ili alkohola prije spavanja, fizička nelagoda poput boli te okolišni čimbenici poput buke ili svjetla.
Postoje različiti načini liječenja nesanice, ovisno o uzroku i težini simptoma.
Promjena životnog stila
Uključuje stvaranje zdravog okruženja za spavanje, poput smanjenja buke i svjetla u spavaćoj sobi, održavanje redovitog rasporeda spavanja i buđenja, izbjegavanje stimulansa poput kofeina i alkohola prije spavanja te uvođenje vježbanja i zdrave prehrane.
Terapija
Može uključivati kognitivno-bihevioralnu terapiju koja može pomoći u promjeni negativnih misli ili ponašanja koja ometaju spavanje.
Lijekovi
U nekim slučajevima, liječnik može propisati lijekove za pomoć u spavanju, poput benzodiazepina ili nonbenzodiazepina.
Važno je napomenuti da se prije uzimanja lijekova treba konzultirati s liječnikom jer neki lijekovi za spavanje mogu imati neželjene učinke i rizik od ovisnosti.
Što još možete učiniti?
Suprotno uvriježenom mišljenju, poremećaji spavanja kod starijih osoba nisu posljedica starenja jer se količina i potreba za snom mijenjaju kroz različita razdoblja života, a starijim osobama može trebati i više od osam sati sna, ističu stručnjaci.
Istraživanja Američke udruge za spavanje pokazuju da je odraslima potrebno 7,5 do 9 sati sna, no važno je obratiti pozornost na to koliko vremena spavate odjednom.
Osobe starije od 60 godina također su osjetljivije na podražaje poput buke, pretjerane topline ili hladnoće, a problema sa spavanjem imat će i oni koji pate od artritisa, problema s bubrezima ili depresije.
Nesanicu karakteriziraju problemi s uspavljivanjem, česta buđenja tijekom noći, prerano buđenje te osjećaj umora i razdražljivosti koji je posebno izražen neposredno nakon ustajanja.
Također, prema riječima stručnjaka, potrebno je razlikovati povremenu nesanicu koja traje više dana i javlja se povremeno te kroničnu nesanicu za koju je potrebno potražiti liječničku pomoć.
Stručnjaci smatraju da je za dobar san potrebno četiri puta tjedno vježbati najmanje 20 minuta, a posebno se preporučuju brzo hodanje, trčanje, ples, plivanje i sl. jer vježbanje oslobađa tijelo od stresa i jača ga, što je važan preduvjet dobrog sna jer produbljuje disanje i jača krvožilni sustav.
Umjesto televizije prije spavanja preporučuje se slušanje glazbe, meditacija ili čitanje, što nas čini sretnima i smirenima.
Napitke s kofeinom također treba ograničiti i piti u jutarnjim satima, a alkohol zaboraviti.
Što se tiče prehrane, posljednji obrok u danu trebao bi biti barem pola sata prije odlaska na spavanje, uz ananas, banane, toplo mlijeko i kekse kako biste lakše spavali.
Ako osoba pati od kronične nesanice uzrokovane drugim zdravstvenim problemima, lijekove treba prepisivati isključivo liječnik obiteljske medicine, a prije uzimanja sedativa treba isprobati sve prirodne načine za bolji san, ističu stručnjaci.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
