Baštovanska računica: koliko sati sunčevog svetla treba kojoj vrsti povrća

U zavisnosti od mesta na kom se nalaze, bašte imaju različite vrste osvetljenja, od prošaranog svetla ispod drveća gustih krošnji, do predela koji su potpuno osvetljeni suncem u zavisnosti od doba dana.

Ovakva osvetljenja pogodna su za uzgoj i rast širokog spektra povrća, ali neophodno je imati u vidu da za svaku vrstu povrća postoji određeni tip osvetljenja koje prija biljkama i optimalni broj sati tokom kojih biljka treba da bude izložena sunčevoj svetlosti.

Tipovi osvetljenja:

Polovična senka

Pet do šest sati sunca po danu, uglavnom popodne kada je sunce najjače. Bašte koje imaju ovu količinu sunca ujutru smatraju se baštama sa blagom senkom, a biljke kojima prija polovičan hlad pre podne, umesto popodne, neće rasti brzo ni visoko koliko bi trebalo, ali će ipak rasti.

Prošarana senka

Ovaj tip osvetljenja uglavnom je uzrokovan krošnjama drveća koja se nalaze u blizini. Sunce dopire do biljaka, ali u manjoj meri, čak manje nego kod parcijalnog ili poluosvetljenog dela bašte.

Potpuna senka

Bilo da hlad pravi kuća, drveće ili bilo šta drugo, bašte koje su potpuno pod senkom nisu pogodne za uzgoj povrća.

Kada ste odredili koliko vam je bašta osvetljena, možete odlučiti na kom ćete mestu posaditi koju vrstu povrća.

Pročitajte na sledećoj strani koliko sati sunčevog svetla dnevno treba konkretnim vrstama povrća: