Srijemuš, poznat i kao divlji luk ili medvjeđi luk (Allium ursinum L.), je zeljasta biljka bogata hranjivim tvarima i ljekovitim svojstvima. Raste u visinu od 20 do 40 cm, a karakteriziraju ga dva duguljasta lista u proljeće. Lukovice bijele ili žućkaste boje, koje se beru prije sazrijevanja ploda, koriste se kao začin. Cvjeta u svibnju i lipnju, preferira humusna tla u šumi ili uz rijeke.
Uzgoj srijemuša je moguć, zahtijeva dobro osunčana i vlažna tla. Može se sijati direktno u zemlju ili presađivati iz divljine na vlastitu parcelu. Često se koristi kao salata, ali može obogatiti razna jela kao začin. Preporučuje se konzumacija u svježem stanju, jer termičkom obradom gubi ljekovita svojstva.
Mladi listovi se beru u rano proljeće prije cvjetanja, obiluju vitaminima i imaju blagotvoran učinak na organizam. Prema narodnoj medicini, srijemuš se koristi za razne zdravstvene tegobe, poput respiratornih problema, bolesti srca, problema s probavom i mnogih drugih.
Medvjeđi luk
Osim što je ukusan dodatak jelima, srijemuš se ističe svojim izvanrednim ljekovitim svojstvima. Bogat je antioksidansima, vitaminom C i karotenoidima, što ga čini korisnim za jačanje imunološkog sustava i borbu protiv slobodnih radikala koji uzrokuju oksidativni stres. Također, sadrži sumporne spojeve koji su povezani s brojnim zdravstvenim koristima, uključujući poboljšanje probave, smanjenje upala i podršku zdravlju srca, piše Agroklub.
Što se tiče usporedbe s češnjakom, srijemuš se često smatra zdravijom opcijom. Iako imaju slična ljekovita svojstva, srijemuš ima blaži okus i lakše je probaviti za one osjetljive na češnjak. Također, srijemuš je nježniji prema probavnom traktu i manje je vjerojatno da će izazvati nadutost ili neugodan zadah.
Znanstvenici otkrili što privlači komarce, evo na što paziti: ‘Ovisi i kakvu odjeće nosite’
Kada je u pitanju berba srijemuša, važno je biti oprezan jer postoje biljke sličnog izgleda koje su otrovne. Prije nego što ga uberete, trebali bi pažljivo proučiti karakteristike srijemuša kako bi ga mogli sigurno identificirati. Najbolje je tražiti pomoć stručnjaka ili iskusnih berača, posebno ako ste neiskusni u prepoznavanju divljih biljaka.
Ova biljka koja raste u divljini bila je ključna hrana naših predaka. Unatoč tome, mnogi danas ne prepoznaju njezin izgled niti su je ikada probali, ili su možda samo čuli za nju, ali je nisu konzumirali.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
