Bolesni smo zbog alkohola!

Foto: Shutterstock

Alkohol je treći po redu uzročnik lošeg zdravlja ljudi, a kao jedna od posledica prekomernog pijenja javlja se i depresija koja je više nego izražena tokom i posle praznika, saopštila je Republička stručna komisija za prevenciju zloupotrebe alkohola i alkoholizma 15. januara 2014. godine, a prenosi B92.

Ljudi koji piju veće ili manje količine alkoholnih pića različitog su uzrasta, socijalnog staleža, životnih navika, ali im je svima zajednička želja za pijenjem koja, ako se ne kontroliše, vodi ka najštetnijem obrascu pijenja – alkoholizmu kao bolesti zavisnosti.

Simptomi depresije javljaju se kod 40 odsto osoba koje učestalo konzumiraju alkohol, dok se kod 5 do 10 odsto osoba sa problemom depresije javlja i alkoholizam kao paralelna bolest.

Suicidne ideje ili pokušaj suicida javljaju se kod 10 odsto depresivnih zavisnika od alkohola, a smatra se da od svih samoubica 20 odsto čine alkoholičari.

“Odnos anksioznosti i depresivnosti, s jedne, i upotrebe i zloupotrebe alkohola i tableta, s druge strane, veoma je kompleksan. Pacijenti nerado otkrivaju zloupotrebu alkohola i u prvi plan ističu anksioznost i depresivnost, tako da je precizno dijagnostikovanje i etiološko razumevanje od velike važnosti”, ističe prof. dr Petar Nastasić, predsednik Republičke stručne komisije za prevenciju zloupotrebe alkohola i alkoholizma.

On je dodao da treba znati da je alkohol depresor centralnog nervnog sistema i da, ako se period teškog pijenja produži, obavezno se razvija depresivnost, a kod jedne trećine depresivnih razvija se takozvana “major depresivna epizoda” (pun opseg izraženih simptoma depresije kao što su tuga, osećanje krivice, besmisla i bespomoćnosti).

Depresivni poremećaj je prisutan kod oko 15 odsto celokupne populacije, a kada se preciznom dijagnostičkom procedurom isključi prisutnost nezavisnog psihijatrijskog poremećaja (major depresivne epizode), smatra se da se kod preostalih depresivnih poremećaja u oko 90 odsto slučajeva u korenu depresivnosti nalazi akohol ili druge psihoaktivne supstance.

Nastasić smatra da se bez tačne dijagnoze primenom anksiolitika (benzodiazepini) može samo produbiti osnovni poremećaj, a preterana upotreba lekova u lečenju anksioznosti i depresivnosti kod alkoholičara smatra se štetnom zbog mogućnosti stvaranja dvostruke zavisnosti.

“S obzirom na to da alkohol u kombinaciji sa ovim lekovima ima sinergičko dejstvo – poremećaji kognicije i motorike su još intenzivniji, što je posebno izraženo kod žena”, istakao je Nastasić. On je ukazao da kod pacijenata sa primarnim alkoholizmom, detoksikacija i apstinencija od alkohola mogu biti sasvim dovoljne da se simptomi depresivnosti ili anksioznosti povuku, navodi se u saopštenju komisije za prevenciju zloupotrebe alkohola i alkoholizma.