Brine vas da ste se previše izlagali suncu tijekom ljeta? Stručnjaci upozoravaju da posljedice mogu biti fatalne

Ljeto je doba godine kada smo najviše izloženi UV zračenju. Iako je sunce nužno za naš život, pridonosi dobrom raspoloženju i ima važnu ulogu u sintezi D vitamina, ono itekako može biti opasno za naše zdravlje.

U prošlosti je svijetla put bila poželjna i pripisivala se aristokraciji, ali u posljednjih nekoliko desetljeća nastupio je trend preplanulosti. Zbog toga su mnoge osobe svjetlije puti tražile razne načine da “dobiju boju”. Ipak, kada je koža, naš najveći organ, u pitanju, tu nikako ne bismo smjeli slijediti trendove.

Osobe svjetlije puti jednostavno vrlo teško poprimaju preplanulu put i zapravo, pokušavajući postići taj izgled, dovode se u opasnost od razvoja brojnih bolesti, sve do zloćudnog raka kože.

Duljim izlaganjem suncu osobe svjetlije puti mogu dobiti opekline. Često možemo čuti da je netko “izgorio na suncu”, no to se zapravo odnosi na upalnu reakciju kože i najčešće je riječ o površinskom dijelu kože.

Ova rijetka bolest može biti i smrtonosna: Pogađa i nerođenu djecu, a krv u urinu može biti znak

Osoba koja je zadobila opekline od sunca razvit će simptome kao što su crvenilo, osjetljivost zahvaćenog dijela kože, može doći do osjećaja peckanja ili zatezanja kože. Također, jedan od simptoma je i oticanje, a nakon toga i guljenje zahvaćenog dijela kože.

Osobe tamnije puti nisu toliko sklone ovom problemu, ali to ne znači da ne bi trebale koristiti kreme sa zaštitnim faktorom.

Naime, svaka opeklina koju dobijemo ostaje zapamćena i postoji vrlo velik rizik da se s godinama pojavi rak kože. Osim toga, koža koja je bila izložena opeklinama od sunca puno ranije će početi starjeti, a postoji opasnost i od nastanka alergija na sunce.

Pravilna zaštita

Kako spriječiti opekline od sunca? Prije svega, preporuka je izbjegavati izlaganje suncu od 10 do 17 sati, no ako ipak morate izaći u to vrijeme, važno je pravilno se zaštititi. Idealno bi bilo nositi prozračnu odjeću koja će pokriti veći dio kože kako ne bi bila izložena suncu. Važno je zaštititi i kožu lica, a to ćete najbolje postići tako što ćete izabrati šešir širokog oboda i sunčane naočale.

Neizostavna su i sredstva za zaštitu od sunca koja mogu biti u obliku krema, losiona i sprejeva. Pri odabiru sredstva treba pažljivo pročitati za što služi, odnosno odabrati ono koje štiti od UVB i UVA zraka te čiji je faktor zaštite od sunca (SPF) barem 15.

Prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sredstvo za zaštitu od sunca treba biti naneseno obilno, najčešće obilnije od količine za koju pretpostavljamo da nam je dovoljna. Kako bismo stekli uvid u količinu, za lice odrasle osobe dovoljno je pola čajne žličice sredstva za zaštitu, dok ih je za tijelo potrebno barem šest.

Sredstvo se nanosi na svu kožu tijela, a treba obratiti pažnju i na uši, usne, stražnju stranu vrata, kao i na gornju stranu stopala.

Hrvatski inovator napravio revoluciju: Nevjerojatna tehnologija izvlačenja pčelinjeg otrova

Važno je znati da sredstvo za zaštitu od sunca nije dovoljno nanijeti jedanput, već bi postupak trebalo ponavljati svaka dva sata, a ako se ulazi u vodu ili more, onda nakon svakog kupanja.

Bez obzira na to što sredstva za zaštitu od sunca čuvaju kožu od izgaranja, ona ne nude potpunu zaštitu od UV zračenja.

Osim opeklina, može se pojaviti i alergija na sunce kojoj su sklonije žene nego muškarci. Stručnjaci pretpostavljaju da je riječ o odgovoru imunosnog sustava koji pojedine dijelove osunčane kože prepoznaje kao nešto strano i tako pokreće promjene na koži koje mogu biti vidljive kao plikovi ili crveni osip. Simptomi mogu nastati već nakon nekoliko minuta provedenih na suncu, a nije neuobičajeno da se pojave i nekoliko sati nakon toga.

Kod osoba alergičnih na sunce mogu se razviti slabost, drhtavica, glavobolja i mučnina.

Za razliku od opeklina uzrokovanih suncem koje su najčešće kod osoba svjetlije pute, alergije mogu nastati i kod tamnoputih osoba.

Neke alergije na sunce mogu biti nasljedne, dok neke mogu biti posljedica uzimanja određenih vrsta lijekova. Obično se blagi slučajevi ne tretiraju, odnosno prolaze bez ikakvog liječenja. Kod jakih alergija potreban je stručni pregled nakon kojeg dermatolog najčešće propisuje steroidne kreme ili tablete. Vrlo je bitno preventivno djelovati na način da se koža zaštiti od sunca odjećom, šeširom i sunčanim naočalama. Osim toga, treba koristiti sredstva za zaštitu od sunca, a stručnjaci kao prevenciju navode i postupno izlaganje suncu.

Rak kože

Pojava raka kože nastaje kao posljedica razvoja mutacija u DNK stanicama. Zbog toga dolazi do nekontroliranog rasta stanica kože, a time i do nastanka raka. Izlaganje suncu, ali i solariju, utječe na razvoj karcinoma kože. Naime, poznato je kako UV svjetlo pridonosi uništenju stanica kože, a posljedično i nastanka karcinoma. Ključan faktor može biti i genetika. Kod karcinoma kože govorimo o četiri različite vrste opasnih promjena na koži.

Bazocelularni karcinom ili karcinom bazalnih stanica naziv je za rak koji se nalazi na donjem dijelu najvišeg sloja kože. Riječ je o najčešćem raku kože, a može ga se prepoznati kao lagano uzdignuti čvorić. Uglavnom sporo raste pa su osobe koje ga imaju sklone ignorirati ga smatrajući da će s vremenom proći jer obično ne izaziva nikakve druge promjene, osim što eventualno može krvariti prilikom grubljeg dodira. Najčešće se pojavljuje na izloženim dijelovima kože poput lica, vrata, a nije rijetko da se pojavi na ušima ili pak šakama. Razlog je to što ovu vrstu karcinoma uzrokuje UV zračenje, a češće se javlja kod osoba svjetlije puti i svijetlih očiju. Odstranjuje se kirurški, a po potrebi se odstranjuje i okolno tkivo ako je zahvaćeno. Novije metode uključuju elektrokirurgiju, laser te radioterapiju i biološke lijekove. Ova vrsta tumora vrlo rijetko dovodi do smrtnog ishoda.

(RECEPT) Tri osvježavajuće ‘energetske bombe’: Povratite energiju nakon ljeta

Aktinička keratoza pojavljuje se na dijelovima tijela koji su izloženi suncu, a poznata je i pod nazivom solarna keratoza. S vremenom može prerasti u početni oblik planocelularnog karcinoma kože. Uglavnom pogađa osobe svjetlije puti, ali i one koji su učestalo izloženi UV zračenju. Aktinička keratoza najčešće se pojavljuje na licu, usnama, ušima, stražnjoj strani vrata, podlakticama i šakama, ali i na vlasištu. Može se prepoznati kao ružičasta promjena na kojoj su vidljive ljuske koje se jako teško odvajaju od površine.

Planocelularni karcinom kože najčešće nastaje na prijelazu kože i sluznice, ponajviše na donjoj usni. Prvi stadij razvoja tumora naziva se prekanceroza, a daljnjim promjenama dolazi do pojave karcinoma koji s vremenom može prodrijeti u dublje dijelove.

No važno je napomenuti da postoje i drugi oblici planocelularnog karcinoma koji se ne nalaze na koži i nisu povezani s izlaganjem UV zračenju već uključuju konzumaciju alkohola, pušenje te infekciju onkogenim tipovima HPV virusa.

Kod planocelularnog karcinoma kože prognoze su nešto lošije jer postoji mogućnost ponovne pojave tumora i nakon što se kirurški odstrani zahvaćeni dio. Ako je došlo do metastaza, tada je znatno smanjena mogućnost preživljavanja.

Rizične skupine

Melanom kože je najrjeđi, ali i najopasniji zloćudni tumor koji nastaje iz pigmentnih stanica melanocita i ima sklonost vrlo ranom širenju na druga tkiva i organe.

U rizične skupine spadaju osobe svijetle boje kože, osobe koje su u obitelji imale slučaj melanoma, ali i osobe koje su mnogo vremena provodile na otvorenom izložene UV zračenju. Rizične mogu biti čak i opekline koje je osoba imala u djetinjstvu, a koje s vremenom oštećuju DNK. Jedan od pokazatelja je promjena madeža, ali ovaj rak može nastati i na dijelu kože na kojem nije bilo nikakvih promjena. Liječenje se provodi kirurški tako što se tumor u cijelosti odstrani, a ako je zahvaćen veći dio, potrebno je ukloniti i ostale okolne strukture zahvaćene tumorom. Prema potrebi, primjenjuje se liječenje zračenjem i kemoterapijom. Osobe kod kojih se na vrijeme otkrije melanom, odnosno u ranom stadiju, imaju vrlo visok postotak izlječenja.

Svaku promjenu na koži koja ne zacjeljuje nakon nekog vremena trebao bi pregledati stručnjak. Kada govorimo o malignim melanomima, oni su najčešće veći i imaju dvije ili više boja, u pravilu je riječ o smeđoj i crnoj boji, a treba pripaziti i na rubove koji su obično oštri. Promjena oblika, veličine ili boje te madež koji krvari, svrbi i tvrd je na dodir zahtijeva pregled liječnika. Praksa pokazuje da se melanom najčešće javlja kod muškaraca na predjelu između ramena i kukova, dok je kod žena uglavnom na rukama i nogama.

Što jesti u kasno ljeto i ranu jesen? Evo koje namirnice nikako ne smijete zanemariti

Rak kože na početku obično nema nikakvih simptoma u vidu bolova i sporo raste pa mu najčešće ne pridajemo veliku pozornost.

Idealno bi bilo da se barem jedanput mjesečno obavi samopregled kako bi se na vrijeme uočile promjene. Prilikom prvog samopregleda bilo bi dobro što više toga zapamtiti kako bi se svakim novim pregledom uočile eventualne promjene.

Postoji “ABCDE” pravilo koje treba slijediti da bi se proveo valjani samopregled.

“A” označava asimetriju (engl. asymmetry), odnosno treba vidjeti koji su madeži asimetrični, nejednakih polovica. “B” su rubovi (engl. borders) i označavaju madeže koji imaju nepravilne odnosno nazubljene rubove. “C” je boja (engl. color), što znači da treba obratiti pozornost na promjenu i prisutnost više boja koje mogu biti svjetlosmeđe, crne, crvene i ružičaste. “D” označava veličinu (engl. diameter), a odnosi se na melanomski madež koji je u pravilu veći od 6 mm, no tu treba biti oprezan jer može biti i manji. Posljednje slovo “E” je razvoj (engl. evolution) te se odnosi na promjene u vidu veličine, boje, debljine i oblika, ali uz pojavu popratnih simptoma kao što su krvarenje, svrbež ili curenje tekućine.

Sve promjene koje odstupaju od “ABCDE” pravila treba pregledati kod liječnika. Važno je samopregled obaviti u dobro osvijetljenoj prostoriji, a kako biste mogli obaviti detaljan pregled, trebat će vam ogledalo, a bilo bi idealno uključiti i bliske osobe da vam pomognu u samopregledu teže vidljivih mjesta.

Neželjene posljedice

Najvažnije je ne izlagati se suncu od 10 do 16, a poneki stručnjaci u posljednje vrijeme kažu i 17 sati.

Malu djecu, do šest mjeseci starosti, ne savjetuje se uopće izlagati suncu nego trebaju boraviti u hladu. Tako maloj djeci se ne nanose nikakve kreme sa zaštitnim faktorima. Djecu stariju od šest mjeseci i dalje treba čuvati od sunca, ali na ruke i noge svakako se treba nanijeti krema. Riječ je o posebnim pedijatrijskim linijama koje su namijenjene upravo takvoj nježnoj, osjetljivoj koži. Koža je naš najveći organ koji godinama sve “zapisuje i pamti”, zato je veoma važno od najranije dobi pridržavati se pravila kako ne bi došlo do neželjenih posljedica.