Čaj od brusnice – lekovita svojstva, upotreba i recept

Brusnice pripradaju porodici Ericaceae. Najčešće uzgajana vrsta na svetu je severnoamerička brusnica (Vaccinium macrocarpon), ali se u prirodi nalaze i druge vrste brusnica. Zbog svog oštrog i kiselog ukusa, brusnice se retko jedu sirove. Zapravo, najčešće se konzumiraju u obliku sokova, čajeva i nadeva koji su zaslađeni i pomešani sa drugim voćnim sokovima.

Od brusnica se mogu praviti i razni praškovi i ekstrakti koji se koriste kao suplementi za ishranu i lečenje.

Brusnice su bogate različitim zdravim vitaminima i biljnim jedinjenjima, od kojih se neka pokazuju veoma efikasnim kada je u pitanju, recimo, infekcija urinarnog trakta.

Sveže brusnice sadrže oko 90 procenata vode, dok su sušene brusnice uglavnom sastavljene od vlakana i ugljenih hidrata. Kada su u pitanju proteini, njih ima oko 0.4 g.

Ugljeni hidrati u brusnicama su uglavnom jednostavni šećeri, kao što su glukoza, fruktoza i saharoza. Ostatak brusnica napravljen je od nerastvorljivih vlakana, kao što su pektin, celuloza i hemiceluloza, koji prolaze kroz creva gotovo bez dodira.

Pored nerastvorljivih vlakana, brusnice sadrže i rastvorljiva vlakna. Zbog toga bi preterana konzumacija ovih bobica mogla da dovede do digestivnih simptoma poput dijareje.

Ukus svežih brusnica je veoma gorak. Međutim, bez obzira na to, brusnice su veoma cenjene zato što sadrže veliki broj različitih vitamina i minerala, među kojima se posebno izdvaja vitamin C.

Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina je jedan od predominantnih antioksidanasa u brusnicama. On je ključan kada je u pitanju održavanje kože, mišića i kostiju.

Pored vitamina C, u brusnicama se nalazi i mangan. Ovaj mineral je esencijalan kada je u pitanju rast, metabolizam i antioksidansni sistem organizma.

Vitamin E je važan antioksidans koji se razlaže u mastima.

Vitamin K1, poznat i kao filokinon, važan je za zgrušavanej krvi u ljudskom organizmu.

Bakar, element u tragovima, obično fali u zapadnjačkom načinu ishrane iako se zna da neadekvatan unos bakra može da ima negativne posledice po srčano zdravlje.

Ostala važna jedinjenja u brusnicama

Brusnice sadrže veliku količinu bioaktivnih biljnih jedinjenja i antioksidanasa, konkretno polifenole.

Mnoga od ovih biljnih jedinjenja koncentrišu se u kožici brusnica, a manje ih ima u soku.

Kvercetin je najprisutniji antioksidansni polifenol u brusnicama. Zapravo, brusnice su jedan od glavnih izvora kvercetina.

Miricetin je glavni antioksidansni polifenol u brusnicama koji ima mnogo zdravstvenih prednosti i efekata na zdravlje čoveka.

Peonidin je tip antocijanina antioksidansa koji je, zajedno sa cijanidinom, odgovoran za jaku crvenu boju brusnica, ali i za neke druge zdravstvene efekte. Brusnice su jedne od najbogatijih hranljivih izvora peonidina.

Urzolinska kiselina je koncentrisana u kožici brusnice. To je triterpen koga ima u velikim količinama u brusnicama. On je sastavni deo mnogih tradicionalnih biljnih lekova i ima snažna antiupalna svojstva.

Proantocijanididni A-tipa ili kondenzovani tanini imaju snažne efekte protiv infekcija urinarnog trakta, a nalaze se u brusnicama.

Prevencija infekcija urinarnog trakta

Infekcije urinarnog trakta su među najčešćim bakterijskim infekcijama, naročito kod žena. Najčešće ih uzrokuje crevna bakterija Escherichia coli, koja se povezuje sa unutrašnjom površinom bešike i urinarnog trakta.

Brusnice sadrže jedinstveni fitonutritijent poznat kao proantocijanidin A-tipa ili kondenzovani tanin. Ovaj fitonutritijent sprečava Escherichiu coli da se spoji sa površinom bešike i urinarnog trakta, što brusnicu čini potencijalnom preventivnom merom protiv infekcija urinarnog trakta.

Zapravo, brusnice su jedne od najbogatijih izvora proantocijanidina, naročito ovih tipa A.

Brojni slučajevi ukazuju na to da ispijanje soka ili čaja od brusnice ili uzimanje drugih suplemenata napravljenih od brusnica, može smanjiti rizik od infekcija urinarnog trakta, kako kod dece tako i kod odraslih.

Ova tvrdnja je podržana sistematskim pregledima i meta-analizama, naročito kod žena sa povratnim infekcijama urinarnog trakta.

Nažalost, proantocijanidini se mogu izgubiti tokom obrade brusnica, što ih čini neodrživim u mnogim proizvodima.

S druge strane, uzimanje suplemenata od brusnice, koji sadrže dovoljne količine proantocijanidina tipa A, može biti korisna preventivna strategija.

Ako sumnjate da imate infekciju urinarnog trakta, razgovarajte sa svojim lekarom. Opcija prvog reda treba da bude antibiotički tretman.

Imajte na umu da brusnice nisu efikasne u lečenju infekcija, već samo smanjuju rizik od dobijanja infekcije na prvom mestu.

Druge zdravstvene prednosti brusnica

Konzumiranje brusnica može imati niz korisnih zdravstvenih efekata.

Prevencija raka želuca i čira na želucu. Rak na želucu je čest uzrok smrti. Infekcija bakterijom Helicobacter pylori se smatra glavnim uzrokom želudačnog kancera, upale želuca i čira na želucu. Brusnice sadrže jedinstveno biljno jedinjenje poznato kao proantocijanidin tipa A, koji može otloniti rizik od želudačnog kancera sprečavajući H. pylori od spajanja sa unutrašnjom površinom želuca. Jedna studija u kojoj je učestvovalo 189 muškaraca i žena ukazala je na to da ispijanje pola litra čaja od brusnice svakoga dana može značajno smanjiti infekciju H. pylori.

Kardiovaskularno zdravlje. Kardivaskularne bolesti su još jedan vodeći uzrok smrtnosti širom sveta. Brusnice sadrže razne antioksidanse koji mogu biti korisni za zdravlje srca. Ovo uključuje antocijanine, proantocijanidine i kvercetin. U nekim studijama, čaj od brusnice ili ekstrakti brusnice, pronađeni su kao veoma korisni za smanjenje faktora rizika od razvoja srčanih bolesti. Ova jedinjenja povećavaju nivo dobrog holesterola, a smanjuju nivo lošeg holesterola, naročito kod dijabetičara. Štite loš holesterol od oksidacije. Smanjuju zakrčenost krvnih sudova kod ljudi sa srčanim oboljenjima. Smanjuju krvni pritisak. Smanjuju nivo homocisteina, a samim tim i rizik od upale krvnih sudova.

Negativni efekti konzumacije brusnica

U razumnim količinama, brusnice i njeni proizvodi smatraju se bezbednim za većinu ljudi. Međutim, preterana konzumacija može dovesti do stomačne uznemirenosti i dijareje, a može povećati i rizik od stvaranja kamena u bubregu kod predisponiranih osoba.

Kamen u bubregu ili nefrolit se formira kada se minerali iz urina koncentrišu u visokim razmerama. Kamen u bubregu je obično veoma bolno stanje. Većina kamenčića je napravljena od kalcijum oksalata.

Brusnice, naročito koncentrovani ekstrakti brusnice, mogu sadržati velike količine oksalata. Iz tog razloga se one smatraju rizičnim faktorom za nastanak kamena u bubregu ako se konzumiraju u velikim količinama.

Brusnice nisu uvek na listi prehrambenih namirnica ljudi kada su u pitanju bobice lepih boja i pune antioksidanasa. Ljudi se pre odlučuju za kupine, maline ili jagode. Ali čim počnete da razmišljate o obliku i veličini brusnica, nije teško prepoznati njihove sličnosti sa bobicama kao što su borovnice i da razumete zašto su ove bobice toliko poznate po svom antioksidativnom bogatstvu. Nedavna istraživanja su identifikovala više od dvadeset antioksidansnih fitonutritijenata u brusnicama.

Pored toga, ove studije su pokazale sposobnost fitonutritijenata brusnice da podignu ukupni antioksidativni kapacitet u našem krvotoku i da pomognu u smanjenju rizika od oksidativnog stresa. Iz ovih, ali i drugih razloga, brusnice zaslužuju puno priznanje kao voće koje podržava zdravlje i koje može doneti bezbroj koristi po zdravlje čoveka.

Procenjuje se da približno jedna trećina svih odraslih ljudi samo u Americi doživljava niz međusobno povezanih stanja poznatih kao metabolički sindrom. Metabolički sindrom se ne smatra hroničnom bolešću, već je ključni faktor rizika za mnoge hronične bolesti – naročito za dijabetes tipa 2 i bolesti koje uključuju kardiovaskularni sistem.

Nedavna istraživanja su nam pružila neka ohrabrujuća saznanja o potencijalnim prednostima uzimanja brusnica za poboljšanje metaboličkog sindroma. Učesnici u nekoliko studija doživeli su poboljšanje u mnogim parametrima metaboličkog sindroma, uključujući niže nivoe šećera u krvi, niže nivoe triglicerida u krvi i bolji antioksidativni kapacitet u krvi. Uz to, uzimanje brusnica doprinelo je povećanju nivoa adiponektina, hormona masnih ćelija povezanog sa nižim nivoom šećera u krvi i trigliceridima u krvi, smanjenom sekrecijom insulina, smanjenom otpornošću na insulin i smanjenom akumulacijom telesnih masti.

Lista koju ćemo navesti prikazuje neke od fitonutritijenata koje nam pružaju brusnice. Pokazalo se da većina ovih fitonutritijenata ima antioksidativna i/ili antiinflamatorna svojstva, pored drugih zdravstvenih koristi.

  • Antocijanini

– cijanidini;

– delfinidini;

– malvidini;

– pelargonidini;

– peonidini;

– petunidini.

  • Flavantrioli

– katehini;

– epikatehini.

  • Flavonoli

– izohamnetin;

– kempferol;

– miricetin;

– kvercetin.

  • Hidroksibenzoične kiseline

– o-hidroksibenzoična kiselina;

– p-hidroksibenzoična kiselina.

  • Hidroksicinamične kiseline

– kafeinska kiselina;

– kumarična kiselina;

– ferulična kiselina;

– sinapična kiselina.

  • Proantocijanidini

– procijanidini;

– propelargonidini;

– prodelfinidini.

  • Stilbenoidi

– rezveratrol.

  • Tanini

– elagitanini.

  • Terpenoidi

– ursolična kiselina;

– hidroksicinamična kiselina.

Kardiovaskularni benefiti brusnica

Dva neželjena stanja u našem kardiovaskularnom sistemu – prisustvo oksidativnog stresa i prisustvo hronične upale – faktori su rizika za razne hronične kardiovaskularne bolesti. U tom kontekstu, ne bi trebalo da iznenađuje pronalaženje brusnice kao suplementa koji nam pruža kardiovaskularne prednosti jer su ove bobice koncentrovani izvor antioksidativnih i antiinflamatornih fitonutritijenata.

Mnoga istraživanja su pokazala da konzumacija brusnica povećava ukupni antioksidativni kapacitet u našem krvotoku. U većini slučajeva, ove studije su uključivale unos brusnice u količini od oko 2-3 šoljice dnevno tokom perioda od 2-4 nedelje.

S obzirom na dobar sadržaj vlakana, vrlo nizak sadržaj šećera i koncentraciju antioksidativnih i antiinflamatornih fitonutritijenata, može se očekivati da brusnice daju zdravstvene prednosti u oblasti regulacije šećera u krvi. Generalno, istraživačke studije podržavaju ovaj zaključak.

Kako se selektuju i čuvaju brusnice?

Sveže brusnice se beru u jesen, obično između sredine septembra i sredine novembra. Treba brati sveže, nabubrele brusnice koje su glatke na dodir. Antocijanin i proantocijanidin u brusnicama se povećavaju kako one postaju crvenije. Crvena boja brusnica može varirati od svetlocrvene do tamnocrvene.

Sveže sazrele brusnice se mogu čuvati u frižideru oko 3 nedelje. Pre skladištenja treba izbaciti bilo koji mekan, bezbojan ili truo komad.

Čaj od brusnice

Ispijanje čaja od brusnice je odlično za žensko zdravlje, ali ovaj čaj može pružiti i mnoge druge blagodati.

Čaj od brusnice je čaj skuvan od ceih bobica brusnice u toploj vodi, zajedno sa malo cimeta. Kako brusnice počnu da ključaju i ispuštaju svoje sokove, čaj će se ispuniti širokim spektrom antioksidanasa, vitamina i minerala, čineći ga ukusnim i veoma hranljivim napitkom. U ovom čaju ima antocijanina i flavonola, zajedno sa kafeinskom kiselinom, rezveratrolom i brojnim taninima.

Najviše primećene prednosti čaja od brusnice uključuju sledeće:

  • poboljšanje zdravlja srca;
  • čišćenje infekcija urinarnog trakta;
  • poboljšanje vida;
  • promovisanje dentalnog zdravlja.

Postoji više od 20 antioksidansnih jedinjenja koji se nalaze u čaju od brusnice, u rasponu od antocijanina do tanina i flavonola; ova visoka koncentracija čini ovaj čaj odličnim sredstvom za sprečavanje oksidativnog stresa i neutralisanje slobodnih radikala, čime se sprečava niz hroničnih srčanih problema.

Razlog zbog kojeg je ovaj čaj favorizovan od strane žena jeste što može brzo da redukuje infekciju urinarnog trakta, koja u velikoj meri utiče na žene. Lekovita svojstva ovog čaja, kada se konzumiraju na dnevnoj osnovi na početku infekcije, mogu znatno smanjiti vreme oporavka.

Brusnice nisu bogate samo antioksidansima, već i vitaminima i mineralima. Čaj napravljen od ovih plodova moći će da poboljša zdravlje imunološkog sistema i spreči razne česte infekcije.

Kvaliteti ovog čaja povezani sa oslobađanjem od stresa su dobro poznati. Brusnice imaju efekat dovođenja hormona u balans, a to doprinosi poboljšanju raspoloženja i umirivanju anksioznosti.

Istraživanja su otkrila da neka jedinjenja u brusnicama otežavaju plaku da se lepi za zube. Takođe, brusnice eliminišu određene bakterijske infekcije koje mogu loše uticati na desni i zube.

Kako napraviti čaj od brusnice?

Čaj od brusnice je izuzetno jednostavan za pravljenje.

Prvi korak: dodajte 2 litra vode u lonac i stavite da se zagreva.

Drugi korak: dodajte 2 šolje brusnica, 1 štapić cimeta i 6-7 karanfilića u vodu.

Treći korak: pustite da voda provri, a zatim smanjite temperaturu i pustite da lagano vri.

Četvrti korak: neka čaj vri nekih pola sata.

Peti korak: dodajte čašicu limunovog i pomorandžinog soka.

Šesti korak: procedite karanfilić, brusnice i cimet.

Sedmi korak: servirajte topao čaj, a preostalu količinu sačuvajte u frižideru.

Protiv urinarnih infekcija može se praviti i čaj od suvih brusnica. Potrebno je da nabavite 60 g suvih bobica i litar vode.

Plodove stavite u hladnu vodu i zagrevajte dok ne počne da ključa i dok pola količine tečnosti ne ispari. Na kraju dodajte malo meda i ispijajte tri puta na dan.

Ostali čitaju i ovo: