Da li su puževi i morski plodovi posna hrana i kada smeju da se jedu?

Da li su puževi i morski plodovi posna hrana i kada smeju da se jedu? 1Foto: Shutterstock

U toku je sedma, poslednja nedelja Vaskršnjeg posta kod pravoslavnih vernika. Poslednja sedmica Vaskršnjeg posta, Strasna ili Stradalna sedmica uvodi u Tajnu stradanja Gospodnjeg. Crkvenim tipikom od najstarijih vremena za ovu nedelju propisan je najstrožiji post, na vodi. Međutim, vernici često imaju nedoumice po pitanju vrste hrane koja je uopšteno dozvoljena tokom posta da se konzumira. Među pitanjima su se našla i ona koja se tiču puževa i morskih plodova.

Prema pravoslavnom učenju, post ne znači da se samo uzdržavamo od mrsne hrane, već u prvoj liniji to je odricanje od ružnih misli, želja i dela.

Pod postom, u pogledu hrane, podrazumeva se uzdržavanje od izvesne hrane, pretežno mrsne, kao i pića na izvesno vreme. Za vreme posta se uzdržavamo od upotrebe mesa i mesnih prerađevina, mleka i proizvoda od mleka i jaja, na i u određeno vreme.

Postoji nekoliko nivoa posta. Prvi podrazumeva kada je jednom u toku dana dozvoljeno uzimati hranu bez ulja i vina, pretežno ne kuvanu, odnosno suvu, što se naziva „suhojedenje“.

Drugi nivo posta dozvoljava hranu, takođe bez ulja i vina, više puta na dan, ali kuvanu u vodi, što je poznato pod nazivom post na vodi.

Sledeći stepen posta podrazumeva uzimanje hrane koja je spremana sa uljem, više puta u toku dana. Kod ovakvog načina posta moguće je koristiti vino i alkoholna pića, u određenim količinama i puževe, rakove, lignje, školjke i druge reptile. U ovu grupu takođe spadaju i puževi. Takva vrsta posta naziva se post na ulju i vinu.

Poslednja i četvrta vrsta posta podrazumeva hranu koja je spremana sa ribom i koju je takođe moguće uzimati više puta u toku dana, a označava se kao post na ribi.

Kako i drugi izvori naglašavaju, riba se ne jede u toku svakog posta, ali i da postoji sedam nivoa posta – od nule do mesa, odnosno od neuzimanja nikakve hrane, pa do uzimanja mesa.

Postoji više različitih tumačenja koja propisuju kada je adekvatno primenjivati koju vrstu hrane. Kada je u pitanju prva nedelja Velikog posta, koja je uveliko iza nas, prema rečima patrijarha Pavla u njegovoj knjizi „Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere – Knjiga I“ drži se po svim Tipicima gotovo jednako.

Kako se u knjizi navodi, subotama i nedeljama monasi koriste ulje i reptile, ostrige i puževe, a sveštenici mogu i ribu.

Uskršnja jaja – farbanje u ljubičastom kupusu

„Sveti Oci ni morsku hranu ne posmatraju isto, već je dele na beskrvnu (kao rakovi, školjke, lignje itd.) i krvnu (ribe). Ni ove dve vrste vodenih životinja se ne jedu uvek, i postoji pravilo i o tome. Zašto je to tako, ima sasvim određenih razloga, jer hrana utiče na naše raspoloženje i riba uopšte ne deluje na naš organizam i raspoloženje isto kao svinjsko meso“, pojašnjenje je sa sajta svеtosavlje.org.

Prema pojedinim pravilima, u Teodorovu subotu, prvu subotu od početka Velikog posta, propisana su dva jela s uljem.

„Po Ustavima carice Irine, Mamantovom i Ilije ton Vomon, dopušteni su rakovi i oktopodi. Oktopode i hobotnice dopušta i Hilandarski ustav, a Studenički i ikru. Ovakav propis važio je i za druge subote i nedelje uz Veliki post“, piše patrijarh Pavle.

Ipak, za one koji su planirali puževe i morske plodove za trpezu u subotu uoči Velikog petka, a pridržavaju se pravila, iste će morati da izbegnu.

Na Veliki petak primenjuje se „apsolutni post“ – ko može, ne jede ništa ceo dan, drugi ne jedu i ne piju do iznošenja plaštanice, odnosno do 3 sata popodne.

Suhojedenje, odnosno samo hleb i voda propisani su i za Veliku subotu, jedinu na vodi posnu subotu u toku godine.

Takođe, strogi post nije za svakoga. Kako će neko postiti određuje i sam duhovnik ili sveštenik, imajući u vidu telesno i duševno zdravlje, starost vernika i druge faktore.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Original Article