Deset minuta svakodnevnog vježbanja u određenom bi smislu moglo biti podjednako učinkovito kao da trenirate triput tjedno po pola sata.
Pritom je bitan kontinuitet jer vježbanje s vremenom postaje ne samo navika, već i potreba. Pojedini psiholozi ističu da ako nekoj aktivnosti posvetimo 21 dan u kontinuitetu, ona će definitivno postati svakodnevna. To vrijedi i za vježbanje. Prvi rezultat neprekidne desetominutne tjelesne aktivnosti jest osjećaj da imamo mnogo više energije, a s vremenom se učinci vide i na tijelu.
Naravno, deset minuta nije dovoljno da za vježbe za sve skupine mišića. Zato bi svaki trening trebalo da bude usmjeren na različite dijelove tijela – ruke, noge, trbušnjake, bedra, gluteus.
Bez obzira na to što traje kratko, svaki bi trening trebalo da započne s nekoliko rotacija glave, ruku, struka, kukova.
Da bi se osigurala dinamika, odnosno povećao napor svakih mjesec dana potrebno je mijenjati program vježbi.
Preporuka je i da se dva dana tjedno pauzira. Da bi se postigao što bolji učinak savjetujemo vam da vježbate ispred ogledala.
Disanje također ne smijete zanemariti. Zato bi prije početka treninga trebalo provjetriti prostoriju, ili ako vrijeme to dopušta, ostaviti prozor otvorenim.
Desetominutni trening podiže energiju i s vremenom zateže mišiće. Usto je značajan i zato što pomaže organizmu da se bolje prilagodi na promjenljive klimatske uvjete, povećava kapacitet srca i pluća, ubrzava cirkulaciju i smanjuje učinak stresa.
Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu – npr. pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Psihičke reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuđivanja itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha.
Kako je u stresu ravnoteža organizma poremećena, tijelo ulaže dodatne napore da bi ponovo uspostavilo ravnotežu. Ako je organizam, odnosno osoba, često izložena stresu ili je stanje stresa dugotrajno, stalno ulaganje napora da se vrati u ravnotežu iscrpljuje organizam i čini ga podložnijim nastanku raznih zdravstvenih poremećaja i bolesti.
Izvori stresa ili stresori jesu vanjska zbivanja ili unutarnji poticaji koje procjenjujemo kao ugrožavajuće. Stresori mogu biti:
fizički – izloženost jakoj buci, vrućini, hladnoći, bolu…
psihološki – sukobi s članovima obitelji, prijateljima, kolegama na poslu…
socijalni – ekonomske krize, ratovi…
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
