Dokazano: Lažljivci kriju dlanove, ne sjede uspravno, izbjegavaju kontakt očima i koriste se gestikulacijom, diranjem nosa ili ušiju…
Posted by: Aura Redakcija
Ljudi koji lažu ili zadržavaju informaciju vrpoljiće se u stolicama naslanjajući se prvo na jednu pa na drugu stranu, prekrštaće često noge kao da žele da pobjegnu iz situacije.
Česte su i promjene izraza na licu, tjelesni dodir i razlike u odstojanju tokom razgovora sa drugima, (interpersonalna distanca), usmjeravanje i zadržavanje pogleda. Poznato je da postoje verbalne i neverbalna komunikacija.
U neverbalne znakove koji prisutnima pružaju informacije, spadaju i način odijevanja i ukrašavanja, hod, način pozdravljanja, način na koji slušamo sagovornika. Razni neverbalni oblici ponašanja nisu samo neizbježni pratioci govora nego i znakovi koje druge osobe registruju i koji im nešto kazuju o govorniku i o onome što govori.
Dobar dio onoga što, kroz komunikaciju, šaljemo drugim ljudima, odnosi se na emocionalne informacije. Kada npr. ono što osoba govori nije usklađeno s onim šta ona čini, svi ćemo prije povjerovati neverbalnim znakovima. Uglavnom je to zbog toga što je neverbalne znakove teže “odglumiti” ili lagati.
Pošto je laž tako česta, bilo bi dobro da se naoružate nekim znanjima u vezi nje.
Ne morate biti obdareni telepatskim sposobnostima da biste prepoznali kada neko govori neistinu, jer postoje određeni prilično pouzdani neverbalni znakovi koji ukazuju na laž bez obzira koliko je osoba koja pokušava da slaže u tome uspješna.
Većina poznatih autora iz oblasti neverbalne komunikacije kao što su Dezmond Moris, Pol Ekman, smatra da se laganje lakše otkriva po pokretima u donjem dijelu tijela, (najmanje su pod svjesnom kontrolom). Ljudi koji lažu ili zadržavaju informaciju vrpoljiće se u stolicama naslanjajući se prvo na jednu pa na drugu stranu, prekrštaće često noge kao da žele da pobjegnu iz situacije.
Pokreti šaka, ruku i nogu, usmjereni su ka sopstvenom tijelu. Na primjer, kada pokazuje da je sretan, iznenađen ili tužan, ekspresija će biti ograničena na pokrete usana, za razliku od prirodne koja uključuje cijelo lice i tijelo. Kvantitet ispoljenih emocija, u pogledu pravovremenosti nastajanja, intenziteta i dužine trajanja, odstupa od normale. Ispoljavanje emocija je odloženo, traje duže nego što je normalno i iznenada se prekida.
Takođe je poremećen odnos između verbalne i emocionalne ekspresije, one ne idu istovremeno, već nakon verbalne postoji kratka pauza. Lažljivci obično skrivaju dlanove, ne sjede uspravno, izbjegavaju kontakt očima i koriste se negativnom gestikulacijom,(diranje nosa ili ušiju) jer se, zbog laganja, osjećaju loše.
KRETANJE OČIJU ZA VRIJEME RAZGOVORA
Možda ste primijetili da, kada nekoj osobi postavite pitanje, ona skreće pogled u drugom smjeru. Istraživanja su pokazala da postoji veza između kretanja očiju dotične osobe sa onim o čemu u tom trenutku razmišlja.
Postoji šest različitih pravaca u koje osoba može da gleda – gore desno, gore lijevo, srednje desno, srednje lijevo, dole desno i dole lijevo. Svaki od tih pravaca odražava ono o čemu osoba trenutno razmišlja.
Ako osoba gleda gore lijevo znači da u tom trenutku konstruiše sliku u mozgu, dok gledanje gore desno znači da se prisjeća nečega. Tako, ako osoba s kojom razgovarate gleda gore lijevo dok vam nešto priča, vjerovatno u tom trenutku smišlja priču koju namjerava da ispriča, što može da znači kako vas laže.
NERVOZA
Skoro svaka osoba koja laže osjeća nervozu, iako ona može da bude više ili manje izražena, što zavisi od “profesionalnog iskustva” lažljivca. Ako želite da znate da li vas neko laže, posebno obratite pažnju na njegovo stanje i pokušajte da što više inisitirate na razgovoru o sumnjivoj temi kako bi ga što više unervozili.
Neki od znakova nervoze su grickanje noktiju, nemir, znojenje, trljanje dlanova o nogu, lupkanje nogama i igranje sa stvarima koje nosi u džepu.
IZBJEGAVANJE ODREĐENE TEME
Osoba koja želi nešto da sakrije vjerovatno će izbjegavati spominjanje te teme i uporno skretati razgovor na nešto drugo. Pokušajte da razgovarate o bilo čemu što je povezano s temom bez direktnog spominjanja teme i obratite pažnju pokušava li osoba da promijeni temu.
NEDOSTATAK SAMOUVJERENOSTI
Albert Mehrabian, jedan od istraživača koji su proučavali kako se ljudi ponašaju kada prenose istinite poruke, a kako kada lažu, našao je da oni koji lažu manje govore, sporije govore i prave više grešaka u govoru. Lažov će koristiti vaše riječi da odgovori na postavljeno pitanje.
Ponekad može da izbjegava “laganje” ne odgovarajući direktno, tj. izbjegavaće odgovore umjesto da opovrgne. Nekada će govoriti u monologu i bez zamjenica. Osim ako je osoba specijalni agent koji je istreniran za laganje, nedostajaće joj malo sigurnosti i uvjerljivosti dok laže. Pričaće tišim tonom i biće manje siguran u ono što govori.
55 % komunikacije odvija se gestikulacijama
Psihološka istraživanja govore da samo 7% emocionalnog značenja razmjenjujemo riječima. Oko 38% komuniciramo variranjem tona glasa, a 55% emocionalne poruke komuniciramo govorom tijela, gestikulacijom, izrazom lica i sl. Iz toga se vidi da neverbalni znakovi stvaraju značenje poruke koju želimo da prenesemo. ( Saša Bjelić, psiholog)
Broj pregleda:
1.969
govor tijela komunikacija lažov psiholog samouvjerenost 2022-09-14
Aura Redakcija
