Giht

Giht je forma artritisa koju karakteriše iznenadan, snažan bol, osetljivost i otok u zglobovima. Predstavlja jednu od najstarijih bolesti poznatu među ljudima. Pre 2000 god. su je zvali bolest kraljeva, jer je bila raširena među bogatim ljudima koji su preterivali u hrani i piću. Danas se zna da je giht kompleksna bolest, koja se može javiti kod bilo koga. Muškarci češće pate od gihta nego žene, ali je i kod njih povećan rizik tokom menopauze. Giht se može lečiti sa ciljem da se spreče njegovi ponovni napadi i intenzitet bolova.

Simptomi gihta su skoro uvek akutni, javljaju se iznenada, često noću i bez upozorenja. Karakteriše ih intenzivan bol u zglobu. Giht obično napada zglob nožnog palca, ali i skočni zglob, kolena, zglobove ruku. Bol obično traje pet do deset dana. Zglob je zapaljen, crven i otečen.

Uzročnik gihta je preterani nivo mokraćne kiseline u krvi, koja se stvara razgradnjom purina. Purini su inače supstance koje se prirodno nalaze u našem organizmu kao i u nekim namirnicama, pogotovo u dzigerici, mozgu, bubrezima, haringama i skuši. Manje količine purina se nalaze u svim mesima, ribi i živini.

Prirodno se mokraćna kiselina rastvara u krvi i izbacuje iz organizma urinom. U nekim slučajevima se ipak stvara preterana količina mokraćne kiseline koja počinje da se kristalizuju u sitne igličaste oštre kristale u zglobovima ili tkivima koja ih okružuju, što izaziva bol, zapaljenje i otoke.

Naslage kristala takođe mogu da izazovu jedno drugo stanje poznato kao pseudo- giht. Kristali su ovde sagrađeni od kalcijum-pirofosfata i češće napada velike zglobove kao što su kolena, ručni zglob i zglobove prstiju.

Faktori rizika – stanja koja doprinose da se stvori visok nivo mokraćne kiseline su:

-Stil života – preterana konzumacija alkohola, specijalno piva je najčešći faktor koji doprinosi pojavi gihta. Pod preteranom konzumacijom alkohola se za muškarce smatra više od dva pića dnevno a za žene više od jednog pića dnevno. Rizik pojačava i telesna težina koja je veća za 15 kg. od normalne telesne težine.

-Neke hronične bolesti i lekovi, kao što je ne lečen visok krvni pritisak, dijabetes, visok nivo masnoća (hyperlipidemia) i holesterola u krvi, arterioskleroza.

-Genetska sklonost, jedan od četvoro ljudi koji pate od gihta ima nekog u porodici koji je patio od tog stanja.

-Godine i pol – muškarci mnogo češće pate od gihta nego žene, kod kojih se rizik povećava tek u menopauzi. Kod muškaraca se giht javlja između 30-te i 50-te godine, kod žena tek posle 50-te godine života.

Lečenje – tokom napada bolova koriste se nestereoidni antizapaljenski lekovi (NSAIDs) kao što je ibuprofen. Treba imati na umu da ovi lekovi mogu prouzrokovati neželjene sporedne efekte kao što su bolovi u stomaku, čir i krvarenje.

Za izuzetno jake bolove lekar može prepisati kortikostereoide koji značajno smanjuju bol ali mogu imati opasne neželjene efekte kao što je gubljenje koštane mase, slabo zarastanje rana i smanjenje otpornosti organizma.

Kada se smiri akutni napad gihta lekar može da prepiše lekove koji utiču na smanjenje produkcije mokraćne kiseline u organizmu ili na ubrzavanje procesa kojom se mokraćna kiselina izbacuje iz organizma.

Promene životnog stila mogu da ublaže simptome gihta

Održavanje normalne telesne težine, postepeno skidanje viška kilograma, čime se smanjuje pritisak na zglobove i nivo mokraćne kiseline u krvi. Treba izbegavati i dijete kojima se naglo gubi višak kilograma jer se njima privremeno povećava nivo mokraćne kiseline u krvi.

Izbegavati namirnice bogate purinima.

Treba izbegavati alkohol, za muškarce bi limit bio dve čašice alkohola dnevno a za žene jedna, tokom napada bolova ili ako se oni često ponavljaju treba potpuno izbegavati alkohol.

Treba piti puno tečnosti.