Imunitet je sposobnost organizma da se obrani od štetnih mikroorganizama i drugih stranih tvari. To je složen i suptilan sustav koji uključuje različite mehanizme i procese koji se zajednički bore protiv infekcija i bolesti. Postoje dva osnovna tipa.
Prirođeni imunitet
Prva je linija obrane organizma koja je prisutna od rođenja. Pruža neposrednu zaštitu od infekcija i drugih patogenih organizama. Ključni komponenti prirođenog imuniteta uključuju fizičke barijere kao što su koža i sluznice, kao i stanice poput neutrofila i makrofaga koje mogu prepoznati i uništiti patogene organizme.
Stečeni imunitet
Razvija se tijekom života pojedinca kao odgovor na specifične antigene. Antigene su strane tvari, poput bakterija, virusa ili alergena, koje tijelo prepoznaje kao prijetnju. Ključne komponente stečenog imuniteta su limfociti (B i T stanice) i protutijela. Limfociti imaju sposobnost prepoznavanja specifičnih antigena i stvaranja imunosnog odgovora. Nakon što organizam bude izložen određenom antigena, stečeni imunitet pamti tu izloženost, što omogućuje bržu i učinkovitiju reakciju tijela u slučaju ponovne izloženosti.
Postoji još jedna podjela. Imunitet može biti specifičan (usmjeren na određene patogene) ili nespecifičan (općenito učinkovit protiv različitih patogena).
Također, može biti aktivni ili pasivni.
Aktivni imunitet
Razvija se kada tijelo proizvodi vlastite stanice i protutijela kao odgovor na infekciju ili cijepljenje. Ovaj tip imuniteta dugotrajniji je jer tijelo razvija imunosnu memoriju koja omogućuje bržu i snažniju reakciju u budućnosti.
Pasivni imunitet
Predstavlja privremenu zaštitu koja se prenosi s jednog organizma na drugi. Primjeri pasivnog imuniteta uključuju prenošenje protutijela s majke na dijete putem posteljice ili majčinog mlijeka, kao i primjenu gotovih antitijela izvan tijela (npr. terapija antitijelima za liječenje određenih bolesti).
Što jesti, a što ne?
Neke prehrambene navike mogu nepovoljno utjecati na imunosni sustav; to su prije svega preskakanje obroka i/ili kasni obroci prije spavanja. Međutim, određena hrana i piće također mogu naštetiti imunosnom sustavu.
Dobro uravnotežena prehrana koja se sastoji od nutritivno bogate hrane pomaže imunosnom sustavu da pravilno funkcionira i štiti naše tijelo od gljivica, virusa i bakterija.
S druge strane, neka hrana i piće nisu prijatelji našeg imuniteta.
Alkohol
Alkoholna pića ugrožavaju naš imunitet jer smanjuju broj stanica koje se bore protiv infekcije.
Konzumacija alkohola povećava osjetljivost na upalu pluća, sepsu i sporo zacjeljivanje rana. Također uzrokuje upalu koja može oštetiti pluća zaražena korona virusom.
Za optimalno zdravlje alkohol ne biste trebali piti uopće ili ga trebali piti umjereno. Na dnevnoj bazi to znači 300 ml piva, 150 ml vina ili 45 ml žestokog pića.
Umjesto alkohola, pijte vodu i čajeve, poput čaja od đumbira, koji može podržati vaš imunitet. Neke su biljke bogate protuupalnim fitokemikalijama, a zeleni čaj izvrstan je za zdravlje crijeva.
Kofein prije spavanja
Konzumacija kofeina nije nužno loša za imunitet. Kava nije jedini napitak koji se ne smije piti prije spavanja. Također biste trebali izbjegavati čaj s kofeinom, čokoladu i neke proteinske pločice najmanje tri sata prije odlaska na spavanje.
Slatkiši
Hrana koja sadrži veće količine šećera može biti štetna za imunitet. Kolači, kolači, sušeno voće, bomboni i voćni sokovi nisu prijatelji imunosnog sustava, a neke namirnice poput meda i suhog voća imaju skrivene šećere pa i tu treba biti oprezan.
Konzervirano i sušeno voće opskrbljuje fruktozom i glukozom bakterije u mikrobiomu i potiče želju za slatkim, upozoravaju dijetetičari. Popustiti ovim iskušenjima konzumiranjem hrane s dodatkom šećera može negativno utjecati na imunosni sustav.
Mliječni proizvodi
Dok za neke ljude konzumacija mliječnih proizvoda može biti korisna, za druge može izazvati niz zdravstvenih problema poput upala, bolova u želucu i reakcija koje negativno utječu na imunosni sustav.
Mnogi ljudi imaju koristi od smanjenja unosa mliječnih proizvoda ili njihovog potpunog izbacivanja iz prehrane.
Brza hrana
Burgeri, burritos i pomfrit su ukusni, ali u isto vrijeme imaju puno kalorija, masti i natrija. S obzirom na to da ne sadrže dovoljnu količinu vitamina i minerala, ove namirnice nemaju povoljan učinak na imunitet.
S druge strane, hrana bogata antioksidansima poput svježeg voća i povrća sadrži mnoge hranjive tvari koje su odlične za imunitet. Ako konzumirate velike količine brze hrane, sigurno je da ćete konzumirati manje zdrave hrane, što može imati negativan učinak.
Aditivi, konzervansi i boje
Aditivi u hrani koji se koriste za produljenje roka trajanja određenih grickalica mogli bi ugroziti imunosni sustav pa se morate obratiti svome liječniku ili stručnjaku nutricionistu.
Aditivi, konzervansi i boje visoko su obrađeni i povezani su s upalom te mogu dovesti do bakterijske neravnoteže, što zauzvrat može negativno utjecati na imunosni sustav.
Prerađena hrana
Hrana koja sadrži značajne količine šećera, prerađenih ugljikohidrata, konzervansa i aditiva može uzrokovati upale koje destruktivno djeluju na imunosni sustav.
Prerađena hrana sadrži puno šećera, masti i soli – okusa zbog kojih žudimo za tom hranom. No konzumacija slatke, masne i slane hrane može dovesti do povećanja tjelesne mase, što se povezuje s povećanim rizicima od raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, dok pretjerana konzumacija šećera i soli povećava rizik od moždanog udara.
Hrana s visokim udjelom soli
Ljudi koji konzumiraju veće količine soli mogu postati osjetljiviji na bakterijske infekcije. Stoga zdrave odrasle osobe ne bi trebale konzumirati više od jedne ravne žličice soli dnevno.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
