Posle prve godine života dešavaju se promene koje se manifestuju u brzini rastenja, u telesnom sastavu organizma i u pogledu potreba za energetskim i nutritivnim materijama.
Dete do godinu dana utrostruči a sa dve godine učetvorostruči porođajnu masu. Posle druge godine života telesna masa deteta se povećava za 2 do 3 kg godišnje. Postoje razlike i u pogledu prirasta u dužini deteta. Tokom prve godine života odojče poraste 25 cm, tokom druge godine za 12 cm, da bi nakon druge godine života dete imalo prirast u telesnoj visini za oko 6 cm godišnje.
Sa promenama u telesnoj masi i telesnoj dužini menja se i telesni sastav. Smanjuje se procenat masnog tkiva u ukupnoj telesnoj masi, a povećava se procenat nemasnog tkiva na račun mišića i parenhimskih organa. Devojčice imaju više masnog tkiva od dečaka. Masno tkivo kod dečaka u periodu od prve do osme godine smanjuje se sa 22,5% na 12,8% a kod devojčica sa 23,7% na oko 18,5%.
Ishrana Malog Deteta: Od Prve Do Treće Godine; FOTO: https://www.insider.com/when-can-babies-eat-baby-food
Uporedo s porastom telesne mase povećava se i količina minerala u organizmu (naročito u kostima). Uz to se smanjuje procenat ekstraćelijske tečnosti, a povećava se volumen intraćelijskog odeljka. U ovom periodu kod dece sazrevaju neuromišićne funkcije i razvijaju se odgovarajuće strukture, niču zubi. Deca počinju da uzimaju čvrstu hranu, žvaću, mrve je i gutaju. Koordinacija pokreta ruke, šake i prstiju dozvoljava detetu da počne samostalno da se hrani. U početku su nespretna, prosipaju hranu, mešaju po tanjiru, bacaju hranu oko sebe – ,,period brljanja“. U tom periodu dete često odbija pomoć roditelja pri hranjenju, čak se buni i negoduje.
Upravo u tom uzrastu stvara se stav prema hrani i načinu ishrane. Deca uče i ugledaju se na starije. Stoga roditelji treba da vode računa o soljenju i zaslađivanju hrane radi prevencije hipertenzije u kasnijem uzrastu, kao i da ograniče unos masnoća u obroku. Masti u hrani ne treba da prelaze 30% od ukupnog energetskog unosa, od toga 10% treba da su zastupljene zasićene masne kiseline, a 10-15% nezasićene masne kiseline.
Hrana se daje u tri glavna obroka, sa dve do tri užine. Ovi mali međuobroci pre i posle podne dopunjuju dnevne potrebe u hrani. Osim toga, kapacitet probavnih organa malog deteta je ograničen, te ne bi moglo uzeti sve hranjive materije samo u glavnim obrocima.
Servirana hrana mora biti raznolika, različitog mirisa, ukusa i boje, kako bi podstakla detetovu pažnju i razvila ukuse za različitu hranu.
Poželjno je da deca svakodnevno dobijaju uravnoteženu i različitu vrstu hrane iz sve četiri osnovne grupe životnih namirnica:
- meso, ribu, jaje:
- mleko i mlečne proizvode;
- voće i povrće;
- proizvode od žitarica (hleb, keks, testenina).
Već u drugoj godini života potrebno je prekinuti naviku noćnog hranjenja, s obzirom na to što davanje mleka, zaslađenog čaja i voćnih sokova tokom noći pogodije razvoju karijesa.
Kako da hranim bebu?
Značajna karakteristika ovog perioda je da brzina rasta deteta opada, usporava se telesni rast i relativno se smanjuju energetske potrebe organizma. Apetit je slabiji i promenjiv. Ponekad deci počinje da prija samo jedna vrsta hrane, dok drugu vrstu, koju su do tada rado uzimali, počinju da odbijaju. Treba uvažiti ukus deteta, opravdati povremene hirove i dopustiti detetu da samo izabere hranu.
Posle prve godine života mleko prestaje da bude važna hrana u jelovniku dece, te se savetuje da količina mleka ne prelazi 500ml na dan. Umesto mleka mogu se dati različiti fermentativni proizvodi, kao što su jogurt, kiselo mleko i sir.
Kao posledica neadekvatne ishrane deteta posle prve godine života najčešće se sreće gojaznost ili pak neuhranjenost deteta, zubni karijes, sideropenijska anemija i opstipacija.
Ukoliko Vam se svideo naš tekst, zamolili bismo Vas da nas podržite tako što ćete nas pratiti na Facebook-u ili Twitter-u. Ostanite sa nama i upoznajte nas bolje >>!
Pročitajte još
- Enteralna ishrana
- Dijetalna ishrana bolesnika
- Divertikulitis • Šta je? • Ishrana • Terapija
- Holesterol ishrana • Top 12 namirnica
- Osnovne vrste dijeta – terapijska ishrana
- Plodnost nakon upotrebe intrauterinih kontraceptiva
- Aktivna Imunizacija Protiv Akutnog Virusnog Hepatitisa B
- Metabolički sindrom definicija i principi lečenja (dijeta)
- Piridoksin (vitamin B6)
- Biotin
- Fizička aktivnost: ključ za dobro zdravlje i pravilan razvoj dece
- Eritroblastosis fetalis
- Lekovi za tretman akutnog zastoja srca
- Hem-hem interakcija
- Toksoplazmoza: testiranje i simptomi infekcije koju izaziva Toxoplasma gondi
- Ugljeni hidrati u hrani
- Fibrocistične dojke (fibrocistično oboljenje dojki)
- Trahom – Hlamidija u oku
- Pedikuloza (pediculosis): vaši u kosi i picajzle
- Gvožđe u krvi • (Fe)
- Pražnjenje i punjenje glikogena
- Dijetetska vlakna
- Aeromonas
- Varicella zoster virus: uzročnik varičele (ovčije boginje) i herpes zostera
- Značaj ishrane u prevenciji tumora
- Akutni abdominalni bol kod dece
- Varicella zoster virus: uzročnik varičele (ovčije boginje) i herpes zostera
- Terapijska dijeta obolelih od kardiovaskularnih oboljenja
- Rak: prevencija i rano otkrivanje • Budi zdrav, produži život.
- Štitna žlezda: simptomi i principi lečenja poremećaja
- Šećer u krvi – homeostaza glukoze
- Trovanje hranom: simptomi, dijeta i lečenje
- ALT • Alanin aminotransferaza
- Oftalmološki pregled: 5 razloga zbog čega je važan
- Mononukleoza: simptomi, komplikacije i lečenje
- HDL holesterol (dobar)
- Grip (Influenca): simptomi i lečenje
- Celijakija • Alergija na gluten
- Trovanje Dece Paracetamolom
- Mučnina i povraćanje
- Bolesti štitaste žlezde
- Streptococcus agalactiae
- Mrtve komponentne vakcine (subjedinične vakcine)
- Plesiomonas shigelloides
- Bacillus cereus
- Hronični pankreatitis
- Streptococcus pneumoniae
- Terapijska dijeta obolelih od šećerne bolesti
- Upala bubrega: uzroci, simptomi, znaci i lečenje
- Terapijska dijeta obolelih od gastrointestinalnih oboljenja
- Hipoglikemija: nizak nivo šećera u krvi
- Neisseria meningitidis (meningokok)
- Yersinia Pseudotuberculosis
- Koronarna bolest srca: glavni simptom je bol u grudima
- Citrobacter
- Masna jetra simptomi i prirodni principi lečenja
- Bohr-ov efekat
- Vibrio cholerae – Kolera
- Žučna kesa
- Kontraindikacije za dojenje
- Kronova bolest (Morbus Crohn): simptomi, komplikacije i lekovi
- Haemophilus influenzae
- Vitamin B12
- Protein – razlog zašto živimo
- HPV (humani papiloma virus) i rak dojke
- Bazalni metabolizam: vrednosti zavise od mišićne mase
- Smrt čoveka i postupak sa umrlim
- Vitamin A, B, C
- Groznica: kontrolisana povišena telesna temperatura
- Hlamidijalna infekcija novorođenčadi
- Salmonela (Salmonella): simptomi, prenošenje i lečenje salmoneloze
- Gestacijski dijabetes: kako lečiti šećernu bolest u trudnoći?
- Rak jetre simptomi i lečenje
- Gasovi u stomaku: uzroci i saveti
- Clostridium perfringens
- Homeostaza kalcijuma
- Kamen u žuči
- Kandida (Candida Albicans) simptomi & lečenje (top 3 načina)
- Strabizam Kod Dece
- Skrining Sluha Kod Beba
- Trovanje Gvožđem Kod Dece
- Trovanje korozivima kod dece
- Potres Mozga (Komocija, Commotio cerebri) kod dece
- Anemije u akutnim i hroničnim bolestima kod dece
- Mentalna Anoreksija
- Akutni faringitis • Angina kod dece
- Upala sinusa kod dece: Klinička Slika I Lečenje
- Akutna Upala Srednjeg Uva Kod Dece