Iako su mnogi čuli za ovu bolest, malo tko zna koliko je ona prisutna među ljudima te što sve može uzrokovati. Riječ je o parodontitisu, poznatijem kao parodontoza ili paradentoza. Ona je među najraširenijim kroničnim bolestima u svijetu. Čak osam od deset ljudi iznad trideset i pete godine života žali se na neki od simptoma vezanih uz zubno meso, a čak 11 posto svjetske populacije boluje od uznapredovalih oblika parodontitisa.
Statistika pokazuje da 30 do 40 posto ljudi boluje od te bolesti, što je ujedno i jedan od najčešćih razloga gubitka zubi kod odraslih osoba.
Statistički podaci pokazuju da su Hrvati na predzadnjem mjestu po pranju zubi i općenito održavanju oralne higijene u Europi, odmah nakon Rumunjske, a ako znamo da loša oralna higijena i taloženje zubnih naslaga dovode do upale zubnog mesa te kasnije parodontitisa, možemo zaključiti da je parodontitis itekako raširen među Hrvatima. Istraživanja pokazuju da zube peremo u prosjeku svaki peti dan, a četkicu za zube mijenjamo samo jedanput godišnje.
Edukacija i preventivni programi već u najranijoj životnoj dobi trebali bi biti nešto što bi znatno poboljšalo situaciju. Svi znamo da se navike stječu od malih nogu i ako bi se krenulo s pranjem zubi i redovitim preventivnim pregledima od izbijanja prvih zubi, onda se ovi poražavajuću podaci ne bi događali.
Ove brojke natjerale su nas da istražimo ovu bolest kako bismo vam pomogli da je na vrijeme počnete liječiti.
O tome koliko je ta bolest neugodna i što je zapravo parodontitis govori doktorica dentalne medicine Ana Šlat.
Tri vrste
“Parodontitis je bolest koja napada potporna tkiva zuba, poglavito gingivu, kost i parodontni ligament koji je veza između zuba i čeljusne kosti. Od nicanja pa do ispadanja – oko zuba se cijelo vrijeme vodi borba između bakterija i obrambenih sustava organizma. Kada bakterije uspiju prouzročiti destrukciju mekih tkiva i kosti oko zuba, razvija se parodontitis. Simptomi koje pacijenti mogu primijetiti su krvarenje zubnog mesa prilikom četkanja, povremena ili stalna bol zubi ili zubnog mesa, upaljeno zubno meso, neugodan zadah iz usta, povlačenje zubnog mesa, pomicanje ili klimavost zubi. Jako je važno prepoznati simptome na vrijeme te se obratiti svom doktoru dentalne medicine. Važno je da se što prije počne s liječenjem kako ne bi došlo do zadnje faze bolesti, a to je gubitak zubi”, rekla je Ana Šlat.
Postoje tri vrste parodontoze, a to su kronični, agresivni i nekrotični paradontitis.
Kronični paradontitis se u većini slučajeva pojavljuje kod starijih osoba, a razvija se lagano tijekom godina. Najčešće je praćen lošom oralnom higijenom i velikom količinom naslaga i kamenca koji nisu redovno čišćeni kod stomatologa.
Agresivni parodontitis najčešće se pojavljuje kod mladih ljudi, a uzrok je genetika. U ovom slučaju, iako je bila dobra oralna higijena, pacijentima se povećavaju džepovi i postupno dolazi do gubitka zuba. Najčešće nema simptoma već se parodontoza otkrije na redovnom pregledu kod stomatologa.
Kod nekrotičnog parodontitisa gingivitis/parodontitis se pojavljuje naglo, neovisno o tome ima li neka osoba već paradontitis ili nema. Dolazi do naglog uništenja i odumiranja gingive, najčešće kod papila, i ako se ne tretira, uništavanje se nastavlja, i to preko zubnog mesa na kost pa sve do gubitka zuba. Izgubljeno tkivo poslije se ne može oporaviti već ostaje na razini gdje je zaustavljena upala. Zbog toga je važno što prije krenuti s liječenjem.
Neugodan zadah
No, koji su simptomi parodontoze? To su upaljene ili natečene desni, osjećaj peckanja, desni koje su svijetlo do tamnocrvene boje, a ponekad mogu biti i ljubičaste, bol pri dodiru desni, nedostatak zubnog mesa pa se zubi čine dužima, pojava razmaka među zubima, gnoj između zubi i desni, pojava krvi pri pranju zubi ili korištenja konca za zube, okus metala u ustima, neugodan zadah iz usta te klimanje zubi.
Uza sve navedeno, neke osobe primjećuju da im zagriz više nije isti jer osjećaju da im zubi više ne sjedaju na isto mjesto kao prije. U tom slučaju treba se naručiti kod stomatologa što je prije moguće.
Ima i nekoliko čimbenika koji dovode do parodontoze. To su pušenje, hormonske promjene kod žena (u pubertetu, trudnoći i menopauzi), dijabetes, AIDS, rak, droga i genetske predispozicije.
Neliječeni parodontitis može rezultirati gubitkom zubi kao i utjecati na nastanak drugih, s ustima naizgled nepovezanih bolesti. Kardiovaskularne bolesti i parodontitis itekako imaju međusobnu poveznicu. Upala je jedan od glavnih faktora rizika za razvoj srčanih bolesti, a upravo kod pacijenata s parodontitisom postoji povećana razina upale ne samo u usnoj šupljini nego i u cijelome tijelu. Također, bakterija Porphyromonas gingivalis, koja je glavni uzročnik parodontitisa, pronađena je u arterosklerotskim naslagama stijenki krvnih žila osoba koje boluju od arteroskleroze. Dakle, smanjenjem upale u usnoj šupljini utječemo pozitivno na zdravlje cijelog organizma.
“Važno je reći da je jedan od glavnih uzročnika bolesti loša oralna higijena. Međutim, tu su i drugi čimbenici koji pogoduju razvoju bolesti kao što su pušenje, hormonske promjene, diabetes mellitus te neki lokalni čimbenici. U lokalne čimbenike spadaju odstojeći rubovi ispuna i krunica, nepravilno položeni zubi nedostupni pravilnom četkanju te zubni kamenac”, istaknula je stomatologinja.
Temeljito održavanje
Dodala je kako parodontoza pogađa sve više ljudi upravo zbog loše oralne higijene koja je, kako podaci ukazuju, kod nas nažalost prisutna. Za prevenciju same bolesti najvažnije je svakodnevno i temeljito održavanje higijene zubi i usne šupljine. Pranje zubi nakon svakog jela, korištenje interdentalnih četkica, ispiranje oralnim tekućinama te korištenje oralnog vodenog tuša smjernice su za sigurnu prevenciju. Također su potrebne redovite kontrole kod izabranog liječnika dentalne medicine te redovito čišćenje zubnog kamenca.
I zdrava prehrana je, naravno, bitna, kako za cijeli organizam, tako i za zdravlje same usne šupljine. Preporučuje se prehrana koja uključuje puno cjelovitih namirnica i svježeg voća i povrća te konzumacija dovoljno vode. Dehidrirana i suha usta koja imaju manjak sline koja bi prirodno otklonila ostatke hrane također mogu pogodovati razvoju bakterija, a time i nastanku upale. Dakle, potreban je smanjen unos ugljikohidrata i škroba, gaziranih pića i sokova, alkohola te energetskih pića.
Za zaustavljanje i sprečavanje nastanka parodontitisa najvažnije je napraviti inicijalnu parodontološku terapiju. Takva terapija se radi kod doktora dentalne medicine koji to radi ili specijalista parodontologije. Ova terapija uklanja uzročnike upale i omogućuje početak zacjeljivanja tkiva. Ponekad je potrebno uključiti i antibiotsku terapiju. Ona se određuje individualno i primjenjuje se kada su bakterijske naslage mehanički uklonjene jer bez toga su antibiotici bespomoćni. Nakon toga pacijentima je najvažnije da dolaze na redovite kontrole na kojima se prati stanje i uklanjaju eventualne nove naslage. Klasična preporuka za sve pacijente je uklanjanje zubnog kamenca dva puta godišnje, a kod osoba s parodontitisom i češće. Pacijenti koji imaju parodontitis moraju se pratiti i kontrolirati do kraja života.
Budite uporni
Osim parodontoze i bolesti parodonta, od ostalih najčešćih bolesti koje nalazimo u usnoj šupljini su karijes kao najčešća bolest, afte, gingivitis i krvarenje desni.
“Kod ove bolesti treba biti uporan za konačan rezultat. Redovita oralna higijena najvažniji je čimbenik za zdravlje usne šupljine. Neredovitim pranjem zubi dolazi do taloženja zubnih naslaga, nastanka zubnog kamenca, a posljedično tome razvitka patogenih bakterija koje uzrokuju upalu zubnog mesa, nastanka karijesa i propadanje parodonta”, naglasila je.
“Htjela bih istaknuti, gledajući iz svoje prakse, da je premalo roditelja koji vode svoju djecu na redovite stomatološke preglede, a da bismo podigli razinu oralne higijene cjelokupne nacije, potrebno je, kao što sam već rekla, krenuti od onih najmanjih. Nije bitno perete li zube tri ili pet puta dnevno, najvažnije je da, kada ih operete, to bude temeljito. Budite uporni, dobra oralna higijena i redovite kontrole mogu prevenirati cijeli niz već navedenih bolesti usne šupljine”, zaključila je Ana Šlat.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
