“Ulja” su tekući oblici masti pri sobnoj temperaturi. Najčešći primjer je biljno ulje, poput maslinovog ulja, suncokretovog ulja, sojinog ulja ili ulja od sjemenki. Ulja su bogata nezasićenim masnim kiselinama, koje su zdrave za srce. Nezasićene masti pomažu u smanjenju razine kolesterola u krvi i mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti, kada se koriste umjereno.
“Masti” su obično čvrsti oblici lipida pri sobnoj temperaturi, poput maslaca, masti od mesa, svinjske masti ili kokosova ulja. One mogu biti zasićene ili nezasićene. Zasićene masti, koje se najčešće nalaze u životinjskim izvorima, kao što su maslac ili crveno meso, mogu povećati razinu kolesterola u krvi i povećati rizik od srčanih bolesti ako se konzumiraju u velikim količinama. Preporučuje se ograničiti unos zasićenih masti. Nezasićene masti, kao što su masnoće u ribi, orašastim plodovima i sjemenkama te avokadu, mogu pružiti zdrave masti i biti korisne za srce.
Pojam “masnoće” obuhvaća sve vrste lipida, uključujući ulja i masti. Masnoće su vrlo koncentrirani izvor energije i važne su za pravilno funkcioniranje tijela. Tijelo ih koristi za proizvodnju energije, toplinsku izolaciju i zaštitu organa. Međutim, važno je odabrati zdrave izvore masti i uravnoteženo unositi masnoće kako bi se održala optimalna razina zdravlja.
Crnogorski kardiolog Nebojša Tasić kaže da mast nikada nije izgubila na popularnosti, ali je dodao da je u posljednjih 20 do 30 godina nutricionizam postao ne samo znanost, već i pokret.
“Znanstvena istina i dnevna istina koju slušamo svaki dan nisu uvijek iste, naime, često vidimo u vijestima da se traži ulje, a sada to vidimo i po cijenama masti, skuplje je od ulja”, kaže kardiolog te ističe da je proces obrade hrane poput prženja najnezdraviji te da ga nikako ne treba prakticirati svaki dan.
“To je štetno jer se tada oslobađaju razne tvari koje imaju kancerogeno djelovanje, a te tvari dovode do srčanog i moždanog udara, pa o prehrani stvarno trebate razgovarati s liječnikom”, dodaje kardiolog.
On smatra da promjene u prehrambenim navikama nisu isključivo vezane uz prehranu i da bi prehrana trebala biti način života.
“Masnoće nisu štetne, ali pržiti sve stalno u masti jest štetno, mnogo više nego u ulju. Općenito, studije su pokazale da su te tzv. zasićene masne kiseline koje se oslobađaju jako štetne i tu treba biti oprezan”, dodaje Tasić.
Kolesterol je neophodan za život. Da bi tijelo, membrane i enzimi funkcionirali, ipak su nam potrebne masti.
“Ne možemo živjeti bez masti, možda će me sada neki vegani osuditi i reći da mogu cijeli život živjeti na biljkama. Činjenica je da mogu, ali masti su sastavni dio našeg organizma. Ne smijemo generalizirati masti i ulja. Jednostavno, dobro je i jedno i drugo ako se pripremi na pravi način. Treba biti umjeren u svemu, ne jesti hranu pripremljenu na masnoći svaki dan, pogotovo u prženoj varijanti”, zaključuje kardiolog.
Naime, tijekom prženja dolazi do resorpcije zasićenih masnih kiselina i drugih štetnih masnoća koje se nakupljanjem u tijelu ugrađuju u stijenku krvnih žila. Tada nastaje plak koji se uglavljuje u krvne žile mozga ili srca i raste, a kada pukne dolazi do moždanog udara.
Naravno, nisu krive samo masnoće, nego mesne prerađevine koje sadrže previše soli i drugih tvari.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
